Za Mikea Pompea Njemačka nije nepoznata zemlja: 1986. je kao najbolji student generacije diplomirao na Vojnoj akademiji West Point, a potom otišao u podijeljenu Njemačku.

Patrolirao je i kod Berlinskog zida, ali je većinu vremena bio stacioniran blizu Bayreutha u Gornjoj Franačkoj (Bavarska). Bio je zapovjednik tenkovske jedinice u vojarni Christensen u mjestu Bindlacher Berg. Ta baza je bila strateški locirana, samo nekih 70 kilometara od nekadašnje njemačko-njemačke granice: Bavarska na sjeveru graniči s Tiringijom, kao i s tadašnjom Čehoslovačkom, koja je također pripadala Varšavskom paktu.

Sudbina stranih vojnih baza u Njemačkoj

Nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke, američke trupe znatno su smanjene. Godine 1992. američke snage povukle su se i iz Bindlacher Berga. Neke zgrade su srušene, a druge pretvorene u stanove. Danas samo ime jedne ulice podsjeća na doba vojarne Christensen. Tu je i kuglana koju su otvorili Amerikanci te auto servis koji se zove US Cars Franken. Tamo danas živi oko 900 ljudi. Bivši američki vojnici na Facebooku razmjenjuju iskustva o vremenu koje su proveli u toj bazi.

Slično je već godinama i s drugim američkim vojnim bazama: Amerikanci se povlače ili barem smanjuju svoju nazočnost. Mike Pompeo je kao vojnik vidio sasvim drugačiju sliku.

SAD je u Zapadnoj Njemačkoj 1990., pred kraj Hladnog rata, imao više od 200.000 vojnika. Na istoku Njemačke, u DDR-u, bilo je dvostruko više sovjetskih vojnika: sovjetske trupe su smatrane najvećom vojskom koju je neka strana okupacijska snaga ikada imala u tako dugom vremenskom periodu.

Međutim, dok su 1994. i posljednji sovjetski vojnici napustili teritorij bivšeg DDR-a, trupe zapadnih saveznika, su - doduše drastično smanjene - ostale su u Njemačkoj, članici NATO-a.

Američke baze – ekonomski čimbenik

Nigdje u svijetu američka vojska nema tako jaku bazu kao u Njemačkoj. Danas na njemačkom tlu ima oko 35.000 američkih vojnika, posebno u pokrajinama Porajnju-Falačkoj, Bavarskoj, Baden-Württembergu i Hesenu. Amerikanci čine daleko najveći kontingent stranih jedinica u Njemačkoj. Britanci imaju 3.000 vojnika, a svi drugi daleko manje. Usporedbe radi: Bundeswehr danas ima oko 182.000 vojnika.

Ali američka vojska u Njemačkoj nije samo od presudnog vojnog značaja, već je i važan regionalni ekonomski čimbenik. Pored vojnika, za oružane snage radi i 17.000 američkih i 12.000 njemačkih civilnih radnika.

S obzirom na to da su američke baze uglavnom u ruralnim oblastima, kao na primjer baza Ramstein, lokalni političari obično vole što su im tamo Amerikanci.

Trump prijeti premještajem trupa

Ali, zbog toga što Njemačka za vojsku ne izdvaja minimum od dva posto BDP-a, kako je dogovoreno u NATO-savezu, američki predsjednik Donald Trump više puta je govorio o djelomičnom premještaju američke vojske na istok. U lipnju je bilo govora o prebacivanju tisuću vojnika u Poljsku koja je već ispunila obećanje od tih dva posto.

"Brojni predsjednici SAD su od najveće europske ekonomije tražili da plati za svoju obranu. To se vuče već dugi niz godina. Sada se došlo do točke kada mora reagirati", rekao je ovog ljeta Richard Grenell, Trumpov veleposlanik u Berlinu.

Ali za sada je sve ostalo na prijetnjama, vjerojatno zato što se promijenio glavni cilj nazočnosti američkih jedinica u Njemačkoj: obrana od neprijateljskog napada na Njemačku više nije u fokusu.

Preko njemačkih baza, prije svega one u Ramsteinu, SAD upravlja vojnim operacijama u Aziji i Africi. Čini se da Amerikanci u doglednoj budućnosti u svezi s tim neće moći bez Njemačke. U svakom slučaju, ulaganja SAD u baze u Njemačkoj sugeriraju da Amerikanci ipak žele zadržati jaku nazočnost u Njemačkoj.