Koliko će tvrdi Brexit bez prijelazne faze, kojeg namjerava provesti novi britanski premijer Boris Johnson, promijeniti stanje u Uniji? Pri tom se ne misli na stanje u Europskoj uniji, već u uniji koju čine Engleska, Wels, Škotska i Sjeverna Irska. Ova četiri područja danas obuhvaća "Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske". Ipak koliko još dugo? U Škotskoj i Welsu postoje težnje ka neovisnosti koje bi, s obzirom na ekonomske posljedice tvrdog Brexita, mogle biti još podstaknute. U Sjevernoj Irskoj, čija granica ka Irskoj bi postala vanjska granica EU, su sve jači pozivi za ponovnim ujedinjenjem s Republikom Irskom.

Britanski premijer Johnson je upravo završio svoju prvu posjetu Welsu i Škotskoj i "pokrajini" Sjevernoj Irskoj nakon preuzimanja premijerske funkcije. Prijem je posvuda bio hladan. Kakvo je stanje u pojedinim dijelovima Unije?

Sjeverna Irska

1921. jug Irske je nakon rata za nezavisnost napustio "Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske", nastalo 120 godina prije toga. Šest županija na sjeveru Irske su ostale u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tanka većina stanovništva tamo su protestanti koji sebe vide kao Britance i žele ostati u Ujedinjenom kraljevstvu. Manjina su katolici koji sebe vide kao Irce. Međutim do sada je samo mali dio katolika želio ponovno ujedinjenje s jugom Irske.

Od 1960. između dvije religijske grupe stalno je dolazilo do nasilnih napada, terorističkih napada i oružane borbe protiv britanskih vojnika i policije. Tzv. "troubles" (nevolje) su okončane tek 1998. godine kada je na snagu stupio "Sporazum na Veliki petak". Od tada više ne postoji granica između Sjeverne Irske i Republike Irske. Ovo otvaranje slovi kao bitan faktor za trenutni manje ili više mirni suživot.

Britanska vlada za vrijeme Therese May i EU su u okviru Sporazuma o napuštanju (EU) postigle dogovor da ova granica ostane otvorena onoliko dugo dok ne bude moguće postići dogovor o konačnom rješenju nakon Brexita. Sjeverna Irska bi trebala ostati u carinskoj uniji sa Irskom, a time i u EU. Ovo pravilo nazvano "backstop" Boris Johnson želi ukinuti jer bi "backstop", kako smatra, vodio tome da bi Sjeverna Irska i ostatak Ujedinjenog kraljevstva od EU carinskotehnički bile drugačije tretirane.

U Sjevernoj Irskoj su stranke duboko podijeljene. Republikanske stranke žele postići ponovno ujedinjenje sa Irskom. "Unionisti" ne žele prekinuti vezu sa Velikom Britanijom.

"Sporazum na Veliki petak" predviđa da Sjeverna Irska može napustiti Kraljevstvo ukoliko odluka o tome bude donesena većinom glasova na referendumu. U slučaju tvrdog Brexita ova bi klauzula mogla biti aktivirana. Irski premijer Leo Varadkar može zamisliti ponovno ujedinjenje sa sjevernim dijelom zemlje i time ostanak u EU. I liberalni protestanti se u međuvremenu pitaju da li bi se u nacionalističkoj Velikoj Britaniji još mogli osjećati kod kuće, kaže on.

Škotska

Novi premijer Boris Johnson je u ponedjeljak tokom posjete Škotskoj izviždan. Nicola Sturgeon, šefica vlade Škotske, zaprijetila je premijeru novim referendumom o nezavisnosti Škotske u slučaju No-Deal Brexita (britanskog napuštanja EU bez odgovarajućeg sporazuma - op. red.). "Škotska je tokom cijelog procesa Brexita ignorirana. Prestanite voditi našu zemlju u propast", rekla je Sturgeon.

2014. godine su Škoti na prvom referendumu o nezavisnosti odbili državnu neovisnost i izlazak iz Ujedinjenog kraljevstva. No sada je stanje potpuno drugačije, rekla je Nicola Sturgeon. Tada su brojni Škoti rekli "Ne!" jer bi sa državnom neovisnošću napustili i EU, rekla je Sturgeon. No danas se, kako je rekla, izlazi iz EU ako se ostane u Velikoj Britaniji. Ali s obzirom na to da su Škoti na referendumu o Brexitu 2016. godine glasali za ostanak u EU oni bi sada morali osnovati neovisnu državu da bi kao takvi mogli pristupiti EU.

Ovaj plan međutim gledano iz škotsko-nacionalnog ugla ima jednu manu: Novi referendum bi morala odobriti središnja vlada u Londonu s Borisom Johnsonom na čelu. "Sunday Times" je u junu objavio anketu prema kojoj bi zagovornici škotske neovisnosti na narednom referendumu pobijedili sa šest posto prednosti.

Wels

I u Welsu, koji od 1282. godine pripada Kraljevstvu Engleske, se stalno pruža otpor nadmoći iz Londona. Prema anketi BBC-ija trenutno je manje od 10 posto od tri milijuna Welšana zaista oduševljeno državnom neovisnošću. Gotovo 100 godina u Welsu postoji nacionalistička stranka koja se nekada manje nekada više bori za nezavisnost. "Plais Cymru", kako se stranka zove, je na posljednjim izborima za Donji dom parlamenta osvojila četiri mjesta. Šef stranke Adam Price se izjasnio da će u slučaju tvrdog Brexita koncem listopada u Welsu biti održan referendum o neovisnosti. "Parlament u Westminsteru u Londonu, a ne Europska unija su prevarili velški narod", rekao je Price o dosadašnjem kursu konzervativne središnje vlade.

Wels ima ograničeni autonomni status i vlastiti parlament. Premijer Welsa, laburistički političar Mark Drakeford, je kritizirao to što, kako je rekao, konzervativni premijer Johnson "nema plan". Seljaci u Welsu će trpiti ako EU od listopada više ne bude plaćala subvencije, kaže Drakeford. Johnsonovo obećanje o boljem "dogovoru" Drakeford ne smatra ozbiljnim. Nije čudo da je Johnson bio izviždan i u Cardiffu. Zahtjev za nezavisnošću, kao njegova škotska koleginica, Drakeford međutim nije iznio. Većina Velšana je na referendumu o Brexitu 2016. godine glasala za izlazak iz EU.

Da li će Kraljica nakon tvrdog Brexita izgubiti dio svojih podanika jer Škoti, Sjeverni Irci i Velšani teže neovisnim državama? Na ovo pitanje je u trenutno teško odgovoriti, smatra Katy Hayward, sociologinja sa Queen's University u Belfastu. "Većine za ovakav razvoj sitaucije trenutno nema na pomolu, ali nakon tvrdog Brexita će se sigurno sve promijeniti. Zamah raste", rekla je Hayward za francusku televiziju France 24.