Dok rat u Ukrajini ulazi u četvrtu godinu, ideja da bi Rusija mogla ponovno snabdijevati Europsku uniju plinom preko Njemačke nije toliko neobična kao što je možda bila prije nekoliko mjeseci.

S obzirom na napore za okončanje rata, nastavljaju se nagađanja o mogućoj reintegraciji ruskog plina u energetski miks Europske unije.

Mjesecima su neki članovi njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU), stranke desnog centra, koja predvodi koalicijsku vladu u Berlinu, snažno nagovještavali podršku takvom prijedlogu, posebno plinovodu Sjeverni tok. Najnovija izjava došla je od Michaela Kretschmera, CDU-ovog premijera u njemačkoj saveznoj zemlji Saska.

U intervjuu za njemačke novine Zeit Online, govorio je o mogućem „otvaranju razgovora s Rusijom" vezano za plinovod Sjeverni tok. Čak je precizirao koliki bi dio njemačkog snabdijevanja plinom trebao dolaziti iz Rusije - 20%.

U ožujku su neki od njegovih kolega pozdravili ideju popravka oba oštećena plinovoda Sjeverni tok 1 i jednog oštećenog plinovoda Sjeverni tok 2. Sva tri plinovoda su oštećena nakon sabotaže u rujnu 2022., a jedan je ostao neoštećen.

Sjeverni tok 1 je dovodio plin u Njemačku prije početka rata u Ukrajini, dok je Sjeverni tok 2 završen u rujnu 2021., ali nikada nije pušten u pogon.

Međutim, čak i ako su neki u njemačkoj vladi zainteresirani, mnogi nisu. Novi njemački kancelar i šef CDU-a Friedrich Merz jasno je dao do znanja da podržava planove EU-a za sprječavanje ponovnog aktiviranja plinovoda kao dijela sljedećeg paketa sankcija protiv Rusije. Usred glasina o mogućem popravku plinovoda, Europska komisija trenutno se savjetuje s državama članicama o trajnoj zabrani korištenja Sjevernog toka. 

SAD i Rusija razmišljaju o Sjevernom toku

Međutim, i Rusija i Sjedinjene Države navodno su zainteresirani za sporazum o ponovnom pokretanju opskrbe kroz plinovode.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nedavno je izjavio da su razgovori sa SAD-om uključivali i Sjeverni tok. U međuvremenu, u nekoliko izvještaja se govori da su američki investitori zainteresirani za kupnju tvrtke Nord Stream 2 AG - švicarske podružnice ruskog državnog energetskog diva Gazproma, koji je vlasnik plinovoda Sjeverni tok 2.

U siječnju je stečajni postupak protiv tvrtke Nord Stream 2 AG odgođen do svibnja, a redigirani sudski dokument pokazuje da je Gazprom tvrdio da bi Trumpova administracija mogla "imati značajan utjecaj na okolnosti u kojima je Nord Stream 2".

Chris Weafer, investicijski savjetnik koji radi u Rusiji više od 25 godina, rekao je za DW da se vode ozbiljni razgovori o američkoj kupovini kompanije. „Na stolu su prijedlozi američkih kupaca koji žele kupiti infrastrukturu kako bi mogli biti veza između izvora plina, koji je Gazprom, i kupaca plina, a to bi bile njemačke komunalne tvrtke", rekao je on.

Međutim, Ben Hilgenstock iz Kijevske škole ekonomije kaže da nije na SAD-u ili Rusiji da odlučuju o tome koju će energiju Europa kupiti. „Što god Rusija i Sjedinjene Države pregovaraju u vezi sa Sjevernim tokom 2 ili 1, potpuno je besmisleno", rekao je on za DW. „Da budemo pošteni, na zemljama Europe je da odluče žele li ponovno kupovati ruski plin kroz Sjeverni tok 1 i 2", smatra on. 

Njemačka privreda trpi zbog troškova energije

Dakle, postoji li ikakva šansa da Europa ponovno želi kupovati ruski plin iz plinovoda?

Diverzifikacija Europe od ruskog plina i nafte nakon potpune invazije bila je glavni faktor koji je doveo do naglog porasta troškova energije tijekom 2022. i 2023. Iako su troškovi značajno pali s tih najviših razina, ponovna pojava ruske energije vjerojatno bi dodatno smanjila troškove.

Njemačke kompanije poput kemijskog diva BASF-a podnijele su najveći teret rastućih troškova energije posljednjih godina. Glasnogovornik kompanije rekao je za DW da neće nagađati o mogućim poslovima u vezi s ruskom energijom, ali je naglasio da to nije jedini faktor koji utječe na njihovo poslovanje. „Povećana cijena plina samo je jedan faktor koji utječe na konkurentnost BASF-a", rekao je glasnogovornik. „Drugi važni razlozi su trenutna slaba potražnja i rastući obim uvoza", kaže on.

Wolfgang Große Entrup, generalni direktor Njemačkog udruženja kemijske industrije (VCI), rekao je za DW da njegovi članovi "pozdravljaju mjere koje smanjuju pretjerano visoke cijene energije", ali je naglasio važnost "pouzdanih partnera".

"Isporuke putem Sjevernog toka 1 jednostrano je obustavila Rusija u kolovozu 2022.", kaže on. "Uz veliki napor bilo je moguće osigurati sigurnost opskrbe čak i bez ruske nafte i plina. Ne bismo se trebali vraćati starim, navodno udobnim navikama i trebali bismo izbjegavati pretjeranu ovisnost o pojedinačnim zemljama u budućnosti."

Međutim, Hilgenstock upozorava da će privlačnost jeftinije energije uvijek moći usmjeriti raspravu u pojedinim krugovima. „Postoji ta vizija jeftinog ruskog plina koji nas može vratiti bilo gdje", kaže on i zaključuje:„Otuda dolazi politički pritisak." 

Komplicirana ruta

Ipak, političko protivljenje ponovnom uspostavljanju opskrbe u Europi i dalje je ogromno. Europska komisija je više puta ponovila svoj snažan stav protiv toga, u skladu sa svojim trenutnim planovima sankcija. „Sjeverni tok 2 nije projekt od zajedničkog interesa, ne diverzificira energetske izvore EU", rekao je glasnogovornik Europske komisije na konferenciji za novinare 3. ožujka.

Status projekta od zajedničkog interesa (PCI) dodjeljuje se projektima energetske infrastrukture, što im omogućuje korištenje ubrzanog postupka odobravanja i fleksibilnije regulacije.

EU se obvezala da će do 2027. godine ukinuti uvoz svih ruskih fosilnih goriva, a Europska komisija je 6. svibnja objavila detaljnu strategiju i plan o tome kako planira to postići. U planu se spominje zaustavljanje uvoza ruskog plina do kraja 2027. i navodi se da će se novi ugovori o opskrbi bilo kojom vrstom ruskog plina biti zaustavljeni do kraja 2025. godine.

U tom kontekstu, Hilgenstock smatra da bi podrška obnovi Sjevernog toka bila "apsolutno bizarna i groteskna". „Mislim da bismo pokazali da u osnovi nismo ozbiljni u vezi s ruskim sankcijama. Preokret u ovom konkretnom slučaju znači da apsolutno nismo ozbiljni u vezi s ograničavanjem Vladimira Putina da nastavi svoj rat u Ukrajini i ugrozi mir i prosperitet u Europi. To bi bio apsurdan razvoj događaja", smatra Hilgenstock.