U petak 1. travnja održava se virtualni sastanak na vrhu Europske unije i Kine. Budući da Peking i dalje izbjegava osuditi rusku vojnu invaziju na Ukrajinu, atmosfera neće biti najbolja. Kina je, doduše, izrazila zabrinutost zbog eskalacije rata u Ukrajini, ali postoje razlike u mišljenjima oko uzroka rata: Kina podržava narativ Kremlja usmjeren protiv širenja NATO-a, dok EU i Zapad zauzimaju drugačije stajalište.

Uoči ovog sastanka na vrhu kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je za njemačku televizijsku postaju Phoenix da se „odnosi Kine i Rusije nastavljaju stabilno razvijati". Ipak, kineski predsjednik Xi Jinping ranije je istaknuo da se njegova zemlja zalaže za mir i protivi ratu. Čelnici EU-a žele iskoristiti današnji samit s Kinom za razgovor o ratu u Ukrajini. Finska premijerka Sanna Marin uoči sastanka na vrhu je izjavila: „Moramo se uvjeriti da je Kina na pravoj strani povijesti."

Europsko vijeće je u priopćenju navelo da članice EU-a s Kinom također žele voditi suštinski dijalog o ljudskim pravima te razgovarati i o drugim temama od zajedničkih interesa kao što su borba protiv klimatskih promjena i pandemija.

Andrew Small, stručnjak za Kinu iz zaklade German Marshall Fund of the US, objašnjava da čelnici EU-a na taj sastanak gledaju kao na neku vrstu „samita upozorenja" Kini. „Posljednjih nekoliko tjedana čuli smo mnogo izjava europskih čelnika u kojima su izrazili svoju zabrinutost zbog sve boljih odnosa Kine s Rusijom", kaže Small za DW. „Bez obzira na to, čelnici EU-a sve su svjesniji potrebe za dugoročnim rebalansom u odnosima s Kinom, budući da je ruska invazija natjerala članice Unije da shvate rizike od ovisnosti o autoritarnim državama koje predstavljaju vojne prijetnje svojim susjedima."

Amanda Hsiao, stručnjakinja za Kinu u nevladinoj organizaciji International Crisis Group, za DW kaže: „Kina bi više voljela da nakon sastanka na vrhu čelnici EU-a shvate njezin stav o ukrajinskoj krizi i ne dozvole da on utječe na buduće odnose EU-a i Kine. Za Kinu bi bilo idealno da se sa samita upute poruke o suradnji Kine i EU-a na humanitarnoj pomoći Ukrajini i promociji dijaloga. Scenarij usklađivanja EU-a i Kine u osudi ruskih postupaka nije na vidiku."

Novi izazovi za odnose EU-a i Kine

Odnosi između Europske unije i Kine pogoršali su se otkako je EU kritizirao trgovinsku praksu Pekinga i optužio Kinu za kršenje ljudskih prava Ujgura. Trgovinska blokada koju je Peking prošle godine uveo Litvi i sankcije zastupnicima u Europskom parlamentu dodatno su pojačali geopolitičke napetosti.

Njemački političar Reinhard Bütikofer, koji predvodi delegaciju Europskog parlamenta, ne misli da će EU i Kina riješiti ta pitanja na ovom samitu. „Očekujem od europske strane da razgovara na direktan način i da se jasno pozabavi svim pitanjima, uključujući i gušenje sloboda u Hong Kongu, suprotno međunarodnim obvezama Kine, kao i ponašanje Kine prema Tajvanu. Ali ne očekujem povlačenje sankcija kao dio rezultata samita", rekao je on za DW.

Bütikofer je jedan pet zastupnika u Europskom parlamentu koje je Kina stavila na crnu listu prošle godine, što je bio osvetnički potez zbog optužbi EU-a da Peking krši ljudska prava.

„U svim razgovorima koji su vođeni od uvođenja tih sankcija, Kinezi su odbijali priznati da je lopta u njihovom dvorištu. Bili smo vrlo jasni da nema šanse za razmatranje ratifikacije Sveobuhvatnog sporazuma o ulaganjima sve dok su sankcije na snazi. Ali bojim se da kinesko vodstvo nije u stanju popustiti", dodao je Bütikofer.

Prema Jorisu Teeru, stručnjaku za Kinu u Haškom centru za strateške studije (HCSS), proruska neutralnost Kine predstavlja novi izazov za EU. „Kina ima vrlo važno izvozno tržište u Europskoj uniji koje želi sačuvati. Samit će nam pokazati na koji način Kina namjerava pronaći taj balans, kao i kako će pokušati odvojiti EU od SAD-a."

Hoće li samit približiti Kinu Zapadu?

Dok čelnici Europske unije i NATO-a upozoravaju Peking da bi se mogao suočiti s posljedicama ako ostane na strani Moskve, Teer objašnjava da Kina usredotočuje svoje napore na ono što vidi kao najveće prijetnje – među koje spada i SAD:

„U 2022. Kina jasno vidi SAD kao glavnog neprijatelja. SAD šteti ključnim interesima Kine, budući da su američki predsjednici govorili da je liberalna demokracija jedini legitimni sustav. Zato je neutemeljena nada EU-a da će Kina napraviti značajan zaokret prema Zapadu. Trenutno Rusija podržava Kinu u postizanju njenih ključnih interesa koji uključuju očuvanje prevlasti komunističke partije, očuvanje teritorijalnog integriteta i pomaganje gospodarskom i društvenom rastu. Rusija također snabdijeva Kinu relativno jeftinim energentima – velikim dijelom preko kopna – gdje američka mornarica, koja je još uvijek superiorna, ne može prekinuti snabdijevanje tokom krize."

Stručnjak za Kinu Andrew Small kaže da se Peking želi uključiti u normalnu diplomaciju i da je svjestan strateškog značaja Europe. Ali kineska vlada, dodaje, želi da se Europa odluči za stratešku autonomiju. „To je njihova definicija prestanka suradnje sa SAD-om."

Europarlamentarac njemačkih Zelenih Reinhard Bütikofer, koji je i dalje na crnoj listi Pekinga, nada da će se u budućnosti odnosi Bruxellesa i Pekinga poboljšati. „Kina me zanima od 1970. godine i zaista volim tu zemlju i njenu kulturu. Tamo imam toliko prijatelja koje ne mogu posjetiti, a ne mogu ih ni nazvati, jer bi ih to moglo ugroziti. Dakle razmišljam dugoročno: 2053. ću imati sto godina. Možda će prije toga oni promijeniti kurs."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu