Tehnologija s glasničkom ribonukleinskom kiselinom (mRNA-tehnologija) u nekoliko je godina napravila revolucionaran zaokret u medicini. U vrijeme pandemije korone je zahvaljujući toj tehnologiji bilo moguće u roku od nekoliko mjeseci razviti učinkovita cjepiva protiv virusa SARS-CoV2, uzročnika bolesti COVID.

Čak i ako virus razvija nove agresivne mutacije, u kratkom vremenu bi mogla biti razvijena prikladna cjepiva zahvaljujući mRNA-tehnologiji. Ali, tehnologija koja je nedavno nagrađena Nobelovom nagradom za medicinu može puno više od toga.

Hoće li uskoro postojati cjepiva protiv raka?

Tehnologija s glasničkom RNK dala je i istraživanju raka nove poticaje. Šef Uprave biotehnološkog poduzeća Curevac Alexander Zehnder kaže da najkasnije za pet godina želi na tržište izbaciti cjepivo protiv raka, zasnovano na mRNA-tehnologiji.

Kad bi bilo razvijeno cjepivo protiv nekih vrsta raka, ostvario bi se san čovječanstva.  „Istraživanja u vezi s cjepivom protiv raka provode se već 20 godina. Ali, aktualni napredak je izuzetan", kaže Zehnder. „U vrijeme pandemije smo skupili puno iskustava, a umjetna inteligencija je u međuvremenu tako dobra da ona rješava brojne probleme kod programiranja mRNA-a", izjavio je šef Curevaca u intervjuu za Bild am Sonntag.

Cjepivo protiv raka trebalo bi potaknuti čovjekov imunosni sustav da se ciljano bori protiv stanica tumora. „Kod raka je smrtonosno to što on stalno dalje raste. Cjepivo protiv raka bi trebalo zaustaviti rast, čak i kad je rak razvio metastaze. Rak bi onda postao kronična bolest s kojom bi se moglo živjeti desetljećima. Rak neće više biti smrtna presuda", prognozira Zehnder.

Utrka u razvijanju cjepiva

Pored Curevaca i druga poduzeća intenzivno istražuju mogućnosti razvitka cjepiva protiv raka. Početkom listopada 2023. je biotehnološko poduzeće BioNTech objavilo vrlo obećavajuće dosadašnje rezultate jedne kliničke studije koja je još u tijeku. U toj kliničkoj studiji se već provjerava učinkovitost BioNTechovog cjepiva protiv raka CARVac na dragovoljcima oboljelima od raka.

Shodno tomu je predsjednik uprave BioNTecha Ugur Sahin optimistično objavio kako očekuje da će već idućih godina postojati cjepivo protiv raka. „Vjerujemo da će to u većem obujmu za pacijente biti moguće prije 2030. godine", izjavio je Sahin u intervjuu za tjednik Spiegel.

Dugoročno bi cjepiva protiv raka trebala zamijeniti dosadašnje terapije oboljelih od raka. To bi bio nevjerojatan napredak, jer su dosadašnje terapije, zračenje ili kemoterapija, veliko opterećenje za pacijente.

„Kemoterapija ili terapija zračenjem nikad ne uništavaju samo tumor nego oštećuju i zdravo tkivo. Zato kod njih postoji tako puno nuspojava", kaže Zehnder. „Prednost kod uporabe mRNA-tehnologije je to što imunosni sustav bude stimuliran da se ciljano borit protiv raka i ničega drugoga."

Kako funkcioniraju cjepiva protiv raka?

T-stanice pomažu tijelu da se bori protiv upala tako što uništavaju oboljele stanice ili potiču druge imunosne stanice da napadaju oboljele stanice. Ali, T-stanice teško mogu prepoznati stanice raka. A to mogu CAR-T-stanice.

Terapija uz pomoć CAR-T-stanica u Europi je dopuštena od 2018. godine i koristi se prije svega za liječenje leukemije. Ali, ta vrsta imunosne terapije je mnogima još uvijek teško dostupna zbog visoke cijene. Po navodima Njemačkog centra za istraživanje raka proizvođači zahtijevaju do 320.000 eura za proizvodnju imunosnih stanica za jednog pacijenta.

Kod ove terapije se iz leukocita, dakle bijelih krvnih zrnaca pacijenta, filtriraju takozvane T-stanice. Nakon toga se te T-stanice genetski tako promijene da na površini stvaraju CAR-receptor (Chimeric Antigen Receptor). Dakle, nastaje receptor čiji različiti sastavni dijelovi ne pašu jedni s drugima.

Cjepiva čine stanice tumora vidljivima

Ako se tako proizvedene CAR-T-stanice injekcijom unesu u čovjekovo tijelo, one se ciljano spajaju sa stanicama raka. Imunosni sustav se aktivira i napada stanice tumora. Buduća cjepiva bi mogla poduprijeti taj proces ako CAR-T-stanice ne nalaze stanice tumora ili su preslabe da bi ih djelotvorno uništavale.

U tomu pomaže protein claudin-6, koji se gotovo isključivo pojavljuje kod raka. Uz pomoć mRNA-tehnologije genska informacija claudina-6 se ubacuje u stanice raka. Time nastaje antigen koji se spaja na površinu stanice tumora. Tako su stanice tumora lakše prepoznatljive i CAR-T-stanice ih uspješnije uništavaju.

Dosad se modificirane T-stanice koriste samo za terapiju leukemije. Brz napredak mRNA-tehnologije daje nadu da će pored leukemije uskoro biti moguće djelotvorno liječiti i druge vrste raka, bez loših nuspojava za pacijenta. Dosadašnja istraživanja pokazala su obećavajuće mogućnosti za liječenje raka kože (melanoma), raka pluća, raka dojke i raka gušterače.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu