"Ovo je brutalna agresija. Ovo je imperijalizam. I to nikada nećemo prihvatiti." Ovo je rekao njemački kancelar Scholz prije nekoliko dana u intervjuu za DW o ruskom ratu u Ukrajini. Na međunarodnom planu sada se, kako je rekao, radi o tome da se pokaže: "Nikada više ne smije biti uspješnog pokušaja nasilnog pomicanja granica."

Put do toga prema želji njemačke vlade vodi preko strožih sankcija protiv Rusije, što je brže mogućeg odustajanja od ruskog plina i nafte te pružanja vojne i financijske pomoći Ukrajini.

Međutim, Scholza se u zemlji i inozemstvu doživljava kao neodlučnog. U njemačkoj vladajućoj koaliciji (SPD, Zeleni i FDP) prije svih upravo dvoje zelenih ministara, ministar gospodarstva Robert Habeck i ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, inzistiraju na isporuci teškog naoružanja. A Marie-Agnes Strack-Zimmermann, predsjednica FDP-ovog odbora za obranu u Bundestagu, požalila se krajem travnja: "Još uvijek morate poticati kancelarski ured."

Stručnjak za vanjsku politiku Johannes Varwick sa Sveučilišta u Halleu opisuje strategiju njemačke vlade kao pokušaj "plivanja s konvojem partnera". "Barem javno, ona ne stavlja nikakve velike akcente, već obično prilično oklijevajući čini ono što su njeni partneri učinili malo ranije (embargo, isporuke oružja)".

Što Njemačka zapravo želi?

Andrei Melnyk, ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj, već se tjednima obraća kancelaru na način na koji to nijedan diplomat nikada nije učinio prema nekom njemačkom šefu vlade: Prošlog petka je za list "Bild" rekao: "Vojno gledajući je Ukrajina jednostavno ostavljena na cjedilu od Berlina." Prije nekoliko dana Melnyk je u razgovoru za Redaktionswerk Deutschland izrazio sumnju da Scholz u stvari ne želi isporučiti teško oružje, već da možda čeka "dok ne dođe do prekida vatre. Tada će pritisak na Njemačku nestati i onda više neće biti potrebno donositi hrabre odluke.”

I na telefonski razgovor od prošle subote između Vladimira Putina, Olafa Scholza i Emmanuela Macrona o mogućem mirovnom sporazumu također se u nekim prijestolnicama gleda sa skepticizmom. Londonski "Times" ovog ponedjeljka komentira pokušaj posredovanja na ovaj način: "Postoji rizik da će Emmanuel Macron i Olaf Scholz potkopati ideju zapadne solidarnosti vlastitim inicijativama. Neminovno se nameće sumnja da oni ovaj sukob žele okončati u svoju korist, a ne za dobrobit Ukrajine."

Kiesewetter: Scholz "ne želi da Ukrajina pobijedi u ovom ratu"

Optužba da Scholz igra na vrijeme dolazi i od njemačkih političara. Florian Hahn, član CDU-a u Bundestagu i član Odbora za obranu, rekao je u intervjuu za "Cicero": "Kancelar želi odgoditi isporuke oružja." Stručnjak za obranu CDU-a Roderich Kiesewetter čak je optužio Scholza u emisiji ARD-a "Anne Will": "Bojim se da kancelar ne želi da Ukrajina pobijedi u ovom ratu, pobijedi u smislu da ruske trupe budu protjerane iz zemlje."

U svakom slučaju, sumnja se ne može dokazati na temelju Scholzovih izjava. Kancelar je nedavno rekao: "Rusija ne smije pobijediti u ovom ratu, Ukrajina mora preživjeti." Međutim, isporuke teškog naoružanja sve se više odgađaju. Obećanim protuzračnim tenkovima tipa Gepard, koji su odavno povučeni u Njemačkoj, na primjer nedostaje streljivo.

„Savezni kancelar jedan je od onih razboritih glasova, koji s jedne strane ne ostavljaju prostora sumnji u solidarnost s Ukrajinom, ali s druge strane – i to doduše ne iz kukavičluka, već zato što ne žele sudjelovanje u ratu – čini se da razmišljaju i o sporednim efektima kada je riječ o isporuci oružja i ne spadaju u agitatore", kaže Johannes Varwick.

Ruski plaćenici u zapadnoj Africi

Scholz je u međuvremenu pokušao pronaći saveznike za svoju strategiju tokom posjeta nekolicini afričkih zemalja. To uključuje i želju da se Njemačka ubuduće opskrbljuje plinom iz Senegala. Jer Njemačka u cijelom svijetu traži alternative ruskom prirodnom plinu.

U Maliju njemački vojnici također osjećaju posljedice ruskog vojnog utjecaja u Africi. Tamošnja vojna vlada održava bliske veze s Moskvom i navodno dozvoljava ruskim plaćenicima iz skupine Wagner slobodno djelovanje. Scholz je njihov utjecaj nazvao "razornim" tokom svog posjeta zapadnoj Africi. Bundestag je nedavno odlučio prekinuti obuku u Maliju. Međutim, Bundeswehr će nastaviti sudjelovati u mirovnoj misiji UN-a MINUSMA. I trupe bi također trebale ostati u Nigeru. Scholz je to obećao tokom posjeta trupama.

Sankcije opterećuju i one koji nisu uključeni

Međutim, najveći problem Afrike kao posljedica rata u Ukrajini je nagli porast cijena hrane i goriva. Ono što već značajno smanjuje kupovnu moć prosječnih obitelji u Njemačkoj prijeti da će dovesti do gladi u afričkim zemljama. U intervjuu za DW Scholz je obećao pomoć pogođenim zemljama. Međutim, odbio je subvencije kako bi apsorbirao takva povećanja cijena širom svijeta. "No moramo početi povećavati opskrbu plinom i gorivom. Pokušavamo navesti sve zemlje koje proizvode naftu i plin da povećaju proizvodnju, što bi skinulo pritisak sa svjetskog tržišta", rekao je Scholz.

U Južnoj Africi, međutim, Scholz je morao naučiti da njegovu strategiju prema Ukrajini i Rusiji ne dijele svi. Ubrzo nakon početka rata, pet zemalja glasalo je protiv rezolucije UN-a kojom se osuđuje ruska invazija; 35 država je bilo suzdržano, uključujući 17 afričkih zemalja.

Na novinskoj konferenciji s južnoafričkim predsjednikom Cyrilom Ramaphosom prošli tjedan Scholz je takvo ponašanje tokom glasovanja nazvao "neprihvatljivim". Ramaphosa je istaknuo negativne posljedice sankcija: "Čak i zemlje koje su promatrači ili nisu dio sukoba će patiti od sankcija." Iako nije opravdao suzdržanost svoje zemlje, to je djelovalo kao objašnjenje.

Novi Afganistan?

U intervjuu za DW Olaf Scholz je apelirao na Vladimira Putina i ruski interes: "Rat nikada neće dobro završiti za njegovu zemlju." Sankcije su, rekao je Scholz, "rusko gospodarstvo vratile desetljećima unatrag". Već zbog toga bi trebao prekinuti rat, dodao je Scholz.

Ipak u ovom trenutku to ne izgleda tako. Rusija nesmanjeno nastavlja svoju ofenzivu, barem u istočnoj i južnoj Ukrajini. S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sada traži od Rusije da se odrekne svih ilegalno okupiranih ukrajinskih teritorija, što uključuje i Krim koji je pripojen 2014. godine. Kako stvari sada stoje, čini se da je prostor za pregovore o miru jednak nuli.

A njemačka vlada očito ne želi Zelenskog tjerati ni na što. Glasnogovornica vlade u Berlinu rekla je prošli tjedan kako je isključivo na Ukrajini da odluči pod kojim uvjetima ta zemlja želi sklopiti mir.

Johannes Varwick smatra "ozbiljnom pogreškom vezati se preusko za ciljeve Ukrajine. Mi svakako imamo druge interese od Ukrajine, kao što je izbjegavanje izravnog rata s Rusijom, u koji bi nas Ukrajina željela uvući iz svojih razumljivih interesa. Mi bismo to pod svaku cijenu trebali izbjeći." Ne bi trebao, kaže on, biti tabu "vršenje pritiska na Ukrajinu da pristane na političko kompromisno rješenje s Rusijom (...), čak i ako to znači gubitak dijela teritorija. Za sada je to bolje od dugoročne eskalacije s nesagledivim ishodom."

Ako ukrajinski mirovni uvjeti budu nerealno visoki, a Rusija nastavi borbu, Ukrajina bi se mogla suočiti s dugim ratom.

A to bi za saveznike Kijeva moglo značiti da će zemlju još dugo morati podržavati novcem i oružjem te pomagati izbjeglicama. A tu se onda možda nazire svojevrsni novi Afganistan: godine financijskog, vojnog i humanitarnog angažmana bez predvidivog kraja. Očito nema izlaznog scenarija, kako u Moskvi, tako i u Kijevu i Berlinu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu