U sjeni razornog požara u stambenoj zgradi, u kojem je dosad poginulo više od 150 ljudi, Hongkong u nedjelju (7.12.) bira novi gradski parlament, nazvan Legislative Council (Legco). Oko 4,5 milijuna stanovnika Hongkonga pozvano je da daju svoje glasove za zakonodavno tijelo bivše britanske krunske kolonije. Parlament ima važne funkcije unutar političkog sustava Hongkonga, prije svega pri odobravanju proračuna.

Međutim, samo se 20 mjesta u parlamentu od ukupno 90 bira izravnim izborima. U deset izbornih okruga s po oko 700.000 stanovnika prva dva kandidata koja dobiju najviše glasova izravno ulaze u Legco. Ostalih 70 mjesta imenuju prokineski odbori. Tako je predviđeno izbornim pravilima.

Već sada je jasno: ni u novom sazivu hongkonškog parlamenta neće biti oporbe. Tijelo će biti popunjeno političarima odanima Pekingu. Očekuje se vrlo niska izlaznost. Prije četiri godine iznosila je nešto iznad 30 posto.

Hongkonška izborna pravila kompromis su koji su Kina i Velika Britanija postigle prilikom predaje 1997. godine. Tijekom britanske kolonijalne vladavine u Hongkongu nije bilo izbora. No, to se trebalo promijeniti.

Kad autoritarni moćnici prakticiraju demokraciju

Nakon što je Hongkong 1997. vraćen Kini, Peking aktivno oblikuje politički sustav u svom interesu, iako je u sporazumu s Londonom utvrđeno: „Jedna država, dva sustava - Hongkongom upravljaju Hongkonžani s visokim stupnjem autonomije u odnosu na Peking.“

Središnja vlada, međutim, ne tolerira nikakve političke aktivnosti koje teže uspostavi demokratskog poretka zapadnog tipa u Hongkongu. Ljudi doduše smiju glasati, ali u većini slučajeva samo za političare koje je Peking prethodno odabrao. Na posljednjim izborima za čelnika administracije - Chief Executive (CE) - John Lee je bio jedini kandidat. Peking bivšeg šefa policije i tvrdolinijaša prema demokratima smatra „patriotom“. Nepatrioti nisu dopušteni, prema izbornom zakonu.

U Hongkongu je i nakon 1997. postojala raznolikost političkih stranaka. Te stranke dijelile su se na dva bloka: prokineski i prodemokratski. Ovaj potonji je od 1997. zahtijevao neposredne i opće izbore za CE i Legco, ali bez uspjeha.

Posljedice: demokratski pokreti bili su ugušeni policijskom silom. Komemoracija za žrtve masakra na Trgu Tiananmen 1989. u Pekingu i pogrebna povorka više se nisu smjele održavati. Kroz nacionalnu zakonodavnu proceduru u Pekingu Kineski narodni kongres je usvojio regionalni zakon o sigurnosti za Hongkong. Od 2020. godine pod kaznenom su odgovornošću, između ostalog, „secesija“, „subverzija“ i „dogovaranje sa stranim silama“.

Demokratski pokret nestaje

Od stupanja na snagu zakona o sigurnosti sigurnosne su vlasti, prema vlastitim navodima, zaprimile više od 900.000 kaznenih prijava. Praktički svatko u Hongkongu tko je imao kontakte s inozemnim vladama, strankama ili vladinim zakladama mogao bi biti kazneno progonjen. Mnoge međunarodne organizacije zbog toga su gotovo panično napustile Hongkong i zatvorile svoje regionalne urede, među njima organizacija za ljudska prava Amnesty International ili njemačka liberalna zaklada Friedrich-Naumann-Stiftung.

Do ljeta 2025. više od 300 osumnjičenih izvedeno je pred sud na temelju zakona o sigurnosti. Gotovo svaki drugi proglašen je krivim i morao je u zatvor, poput vođe demokratskog pokreta Joshue Wonga. Drugi, poput bivšeg člana Legca Nathana Lawa i aktivistice Frances Hui, otišli su u egzil. Za hvatanje njih dvoje i još 32 osumnjičenih je hongkonška policija raspisala nagradu do milijun hongkonških dolara (oko 110.000 eura).

„Znala sam da bih mogla završiti u zatvoru jer sam pokušala nešto promijeniti. Ali razmjeri su bili veći nego što sam zamišljala“, kaže Kelly, koja ne želi navesti svoje prezime. Djevojka od 18 godina uhićena je 2021. zbog „urote za poticanje na subverziju“ i „urote za izradu eksploziva“ te je četiri godine provela u zatvoru. Sada je ponovno na slobodi. Vratila se u grad koji više nije prepoznala. „Sve je strano“, rekla je nedavno u razgovoru za DW.

Rezultat: prodemokratski tabor sve je slabiji. Najveća oporbena stranka, Demokratska stranka Hongkonga, morala je u travnju 2025., 31 godinu nakon osnutka, donijeti odluku o raspuštanju.

Tržište kapitala i dalje cvjeta

Dok izgledi za pravu demokraciju ostaju sumorni, Peking želi ojačati ulogu financijskog središta Hongkonga kao centra međunarodnih tržišta kapitala. U tu svrhu Hongkong bi i narednih 50 godina trebao zadržati kapitalistički sustav, obećanje je koje je Peking dao još 1997.

Neki stručnjaci vjeruju da bi Hongkong, unatoč demokratskom padu, mogao zadržati svoj gospodarski status. „Posljednjih godina Peking je poduzeo korake kojima Hongkong treba snažnije povezati s kopnom“, napisale su Lindsay Maizland i Clara Fong u studiji američkog think-tanka Council on Foreign Relations.

Projekt „Greater Bay Area“, koji obuhvaća područje delte Biserne rijeke u južnoj Kini, trebao bi Hongkong i gradove u susjednoj pokrajini Guangdong povezati u koherentniju gospodarsku regiju. Guangdong je već danas gospodarski najjača kineska pokrajina mjerena bruto domaćim proizvodom.

Istovremeno kineske tvrtke rado dolaze na honkonšku burzu kako bi si osigurale pristup međunarodnim tržištima kapitala. „Mnoga poduzeća i investitori računaju na to da će to poboljšano povezivanje potaknuti protok novca s kopna prema Hongkongu“, navode američke analitičarke.

Na burzi se ta umreženost već osjeća. Dvije kineske burze u Šangaju i Shenzhenu, zahvaljujući posebnoj dozvoli nadzora u Pekingu, mogle su s burzom u Hongkongu uspostaviti prekogranične investicijske kanale. U prvih šest mjeseci one su zajedno 2025. ostvarile prosječni dnevni obujam trgovanja u vrijednosti od oko 1,2 milijarde eura.