Bez obzira radilo se o miljeku, kobasicama, osvježavajućem piću, pizzi ili čokoladi, to sve se uvijek može dobiti još jeftinije. Ukupno je njemačka trgovina prehrambenim proizvodima tijekom 2009. zabilježila dvanaest ogromnih rundi sniženja cijena. Nijemci za hranu izdvajaju tek jedanaest posto svog prihoda. Kraći kraj tu izvlače proizvođači hrane, prepušteni na milost i nemilost velikim trgovačkim divovima.

Najniže cijene do sad

Promet njemačke prehrambene industrije je u 2009. pao na 149,8 milijardi eura, što je oko 4 posto manje u odnosu na 2008. Pri tome nisu potrošači ništa manje kupovali, već je prehrambena industrija bila ta koja je plaćala razliku.

Nije samo prehrambena industrija u gubitku, već i agrarna grana. I cijene za mlijeko, maslac i meso u Njemačkoj su niže nego ikad. Zbog toga izvoz postaje sve važniji. No zbog gospodarske krize i on je stradao. 2008. iz Njemačke je izvezeno prehrambenih proizvoda u vrijednosti od oko 53 milijardi eura. 2009. ovaj broj je pao za pet posto. U kombinaciji s padom cijena na domaćem tržištu, pogođene se industrije s time teško nose.

Drugi najveći poljoprivredni proizvođač u Europi

Trenutačno Njemačka izvozi skoro 20 posto svih svojih mesnih i mliječnih proizvoda, kao i 12 posto pekarskih proizvoda i slatkiša. Ova vrsta proizvoda "made in Germany" je i na domaćem i na stranom tržištu jako cijenjena. Njemačka je, iza Francuske, drugi najveći poljoprivredni proizvođač u EU-u. Treća je Nizozemska. Kad se radi o mlijeku, svinjskom mesu, krumpiru i raži, njemački su poljoprivrednici čak prvi. 80 posto njemačkog poljoprivrednog izvoza ide u zemlje EU-a. Osim EU-a, najvažniji kupci su joj Rusija, Švicarska i SAD. Njemačka se nada da bi u budućnosti trgovinu mogla pojačati i u zemljama u razvoju, pa čak i u nerazvijenim zemljama. No za to, kaže UN-ov predstavnik za pravo na hranu Olivier de Schutter, svjetsko poljoprivredno tržište prvo mora biti temeljito promijenjeno.

Trenutačni sustav trgovine, koji pogoduje prodaji jeftinih poljoprivrednih proizvoda iz industrijskih zemalja, više šteti nego koristi. "Proizvođači u siromašnim zemljama s jedne su strane u lošijoj položaju jer zbog carina i drugih prepreka nemaju pristup razvijenim tržištima. S druge strane, konkurencija na njihovom vlastitom tržištu je nepravedna, jer tamo stižu visokosubvencionirani proizvodi iz razvijenih zemalja."

U Kamerunu je na primjer jeftinije koristiti uvezeno mlijeko u prahu od domaćeg svježeg mlijeka. U Bangladešu zbog toga već prosvjeduju seljaci.

Autor: sk/Sabine Kinkartz

Odg. ur.: N.Kreizer