Entitetske i vlasti na razini BiH rade deklarativno sve kako bi se proces povratka završio, ali da bi se održivi povratak mogao provesti i u praksi potrebno je puno više od obnovljenih kuća. Ivica Marčinković iz Udruženja «Kotorvaroški Hrvati» primjer je kako povratak funkcionira u praksi jer se još bori za svoja prava, tvrdeći da vlast ne želi povratak: «Pred sve ću stati i reći da ne žele da se mi vratimo. Mi ne tražimo ništa što nismo imali. Nema nitko pravo čak postavljati pitanje želimo li se mi vratiti. Ako govorimo o demokraciji i ljudskim pravima, onda je izlišno pitati želi li se neko vratiti. Moja je stvar da odlučim gdje ću živjeti. Ako je neko srušio moje selo, ne moju kuću nego kompletno selo, odnio je infrastrukturu koju smo samodoprinosom izgradili, izvolite to vratite», ističe Marčinković.

Spas u hrvatskom Saboru

Jedan od najvećih kritičara vlasti kojoj predbacuje da malo radi na povratku Hrvata u Repubiku Srpsku je banjolučki biskup Franjo Komarica, koji je povodom održavanja biskupske konferencije u Banjo Luci rekao da povratka nema iako želja postoji. Ljudi se obraćaju za pomoć, ali je problem kaže Komarica, što nema političke volje da se ovo pitanje riješi. Rješenje bi mogao biti zakon koji bi ovih dana trebao biti usvojen u Hrvatskom saboru a koji regulira pomoć Hrvatima ivan Hrvatske, kaže Komarica: «Taj zakon koji ovih dana ide u saborsku proceduru, sigurno će biti nada prognanima s područija banjolučke regije i Posavine koji se žele vratiti a nemaju nikakve materijalne pomoći niti političkih predstavnika da to i ostvare».

Komarica kaže da je sigurnosno stanje kada je riječ o povratnicima Hrvatima zadovoljavajuće ali da su podaci s terena poražavajući: «Nažalost više nego poražavajuće je da u pola BiH ne postoji hrvatski narod. To je sramotno i za lokalne političare i za međunarodnu zajednicu koja tvrdi da želi normalizirati BiH. Zapravo ne želi. Ne omogućuje ljudima koji imaju pravo na rodni kraj da to pravo i ostvare».

Biskupi o položaju Hrvata

Upravo na Biskupskoj konferenciji u Banjoj Luci, koja će trajati do petka, jedna od tema biti će povratak Hrvata, kaže tajnik Konferencije Ivo Tomašević: «Biskupi će se osvrnuti na trenutno stanje u BiH, posebno kada je riječ o povratku, kada je riječ o onome što se tiče konkretnih ljudi i vjernika koji žive na ovim prostorima».

Mnogi smatraju da je 2011. godina u BiH već izgubljena kada je riječ o povratku i da se plan o povratku do 2014. godine neće ostvariti.

Štefo Masatić predsjednik Udruženja protjeranih Hrvata i povratnika BiH kaže da se prema njihovim podacima u Repubici Srpskoj danas nalazi oko 5 tisuća Hrvata što je manje od 1 posto prijeratne populacije: «Dosadašnji povratak i donacije ne daju nam jamstva da se povratak poboljšava. Aneks 7 uopće nije uspio kada je riječ o povratku u Repubiku Srpsku».

Infrastruktura osnovni problem

Masatić kaže da su stvoreni politički uslovi za povratak ali da su problemi u materijalnim sredstvima kojih nema dovoljno: «Svakako da želje za povratkom ima ali mi želimo da stvorimo bolje uslove ljudima koji žive ovdje u RS. Prije svega to je moguće kroz izgradnju infrastrukture, lokalnih puteva i elektromreže koje u povratničkim naseljima uopće nema».

Želja za povratkom ne samo u Republiku Srpsku i ne samo Hrvata postoji, ali je problem što ta želja ne postoji s druge strane, jer vlast do sad nije pokazala da se problemom ljudskih sudbina želi baviti na pravi način. I dok se na državnoj razini čeka formiranje nove vlasti (Vijeća ministara), u Republici Srpskoj je u proračunu za ovu godinu planirano tek 3,5 milijuna marka što ni u kom slučaju nije dovoljno za povaratak.

Autor: Dragan Maksimović, Banja Luka

Odg. ur.: S. Kobešćak