1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatska i EU čekaju na Sloveniju

Alen Legović, Bruxelles24. listopada 2008

Za nešto manje od tjedan dana prije međuvladine konferencije koja se održava 30. listopada i gdje bi Hrvatska mogla otvoriti pet i zatvoriti dva poglavlja sada se još samo čeka na – Sloveniju.

Slovensnka zastava i zastava Europske unije
Slovenija unutar EU-a oko Hrvatske stvara ozbiljne probleme

Do sada su sve osim jedne članice Europske unije – Slovenije – pristale su da se na predstojećoj pristupnoj konferenciji s Hrvatskom otvori pet poglavlja: "Sloboda, pravda i sigurnost", "Okoliš", "Sloboda kretanja kapitala", "Regionalna politika" i "Porezi" te da se zatvore dva poglavlja: "Transeuropske mreže" i "Vanjskopolitički odnosi".

Slovenija se izvlači zbog tehničke vlade

Za sada je jedino sigurno da će privremeno biti zatvoreno poglavlje "Vanjskopolitički odnosi". Premda je slovenski parlament konstituiran prošloga tjedna kao i odbor za europske poslove, Ljubljana se izgovara svojom tehničkom vladom koja navodno ne može ili ne želi odlučiti o otvaranju i zatvaranju poglavlja s Hrvatskom. Usput valja naglasiti da Slovenija uredno funkcionira unutar Europske unije u svim drugim tijelima i nema nikakvih problema kod donošenja svih drugih odluka unutar Unije - unatoč tome što je na vlasti tehnička Vlada.

Cijelu priču “zakuhao” Rupel

Rupel očito svojim nastupima želi ostati u "doborm" sjećanju kod svojih europskih i hrvatskih kolegaFoto: picture-alliance/dpa

Cijela priča oko slovenske blokade pristupnih pregovora s Hrvatskom počela je prije desetak dana kada je slovenski ministar vanjskih poslova u odlasku Rupel izjavio kako hrvatska strana mora izbaciti sve iz svojih pregovaračkih pozicija što bi prejudiciralo granična pitanja. On je zaprijetio da Ljubljana u suprotnom ne može dati zeleno svjetlo za otvaranje i zatvaranje nekoliko poglavlja.

Slovenci prijete – Hrvatska uzvraća

Hrvatska strana ističe kako ni u jednom dokumentu dostavljenom institucijama Unije ne prejudicira sporne točke na granici sa Slovenijom i poziva da se otvorena pitanja riješe pred međunarodnim pravosudnim tijelima. Čak i Europska komisija smatra da bilateralnim pitanjima nije mjesto u pristupnim pregovorima. Takvo mišljenje Komisije moći će se pročitati i u godišnjem izvješću o napretku Hrvatske koje će zasigurno biti najbolje do sada, pa se s pravom može očekivati i indikativni kalendar završetka pregovora uz uvjet da Hrvatska ispuni sve kriterije od pravosuđa preko rezultata u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala pa sve do uklanjanja problema oko državnih potpora brodogradilištima te ostvare rezultati na području tržišnog natjecanja.

Francuska se zalaže za Hrvatsku

Merkel i Sarkozy smatraju da bez Lisabonskog sporazuma nema daljnjeg proširenjaFoto: AP

Francusko je predsjedništvo pak “malo neobičnim ocijenilo” Reutersovo ovotjedno izvješće o tome kako Pariz lobira protiv davanja indikativnog rasporeda za završetak pregovora s Hrvatskom. Upravo suprotno, Francuska se zalaže za to da Hrvatska otvori i zatvori što je moguće više poglavlja, neovisno o otvorenom pitanju Lisabonskog sporazuma. Naravno da Francuska, ali i Njemačka te još čitav niz drugih članica Unije ističu kako nema daljnjeg proširenja dok svih 27 članica ne prihvate Lisabonski sporazum, ali to ne znači da se s Hrvatskom ne mogu nastaviti i zaključiti pristupni pregovori, poručuju iz francuskog Predsjedništva.

Sve ovisi o Sloveniji

Članice Unije u svojim oštrim izjavama oko Hrvatske prije svega žele izvršiti pritisak na sve one zemlje koje još nisu prihvatile Lisabonski sporazum, a to su Češka i Švedska i naravno Irska koja bi svoje građane mogla pozvati na još jedan referendum na jesen iduće godine.

Hrvatska do idućeg tjedna i međuvladine konferencije ostaje na do sada 21 otvorenih i tri zatvorena poglavlja. Nakon ove predviđena je još jedna međuvladina konferencija u prosincu, no hoće li Hrvatska do tada uspjeti otvoriti sva poglavlja - čini se da sada prije svega ovisi o Sloveniji.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi