Za jednu tako malu zemlju kao što je Hrvatska biti zemlja partner najvećeg poljoprivrednog sajma na svijetu nije mali zalogaj. Od jednog zajedničkog štanda proteklih godina pa do čitave hale ove godine: hrvatski nastup je i vizualno načinio veliki korak. Sadržajno se tu i dalje radi o kombinaciji malih i velikih: od Podravke i Atlantic Grupa pa do štandova OPG-ova. Veliki se reklamiraju poznatim brendovima poput Vegete ili Cedevite, mali individualnim okusima i ekskluzivnim proizvodima.

Ekološki aktivisti i poljoprivrednici na barikadama

Održivost i zelena poljoprivreda su teme i ovog Zelenog tjedna - po prvi put ovdje svoj informativni štand ima i globalni ekološki pokret Fridays For Future. To se ne sviđa baš svima, što se moglo osjetiti i jučer na svečanom otvorenju u govoru njemačke ministrice poljoprivrede Julie Klöckner. Ona je kritizirala ekološke aktiviste i stala u obranu poljoprivrednika. To i ne čudi jer poljoprivrednici su i ovogodišnje otvaranje Zelenog tjedna popratili žestokim prosvjedima pod sloganom "Svega nam je dosta". A dosta im je prije svega imidža koji imaju kod jednog dijela građana: kao trovatelja okoliša i proizvođača hrane sumnjivog porijekla.Ekološki aktivisti i poljoprivrednici su opet na barikadama i to na suprotnim stranama.

Okoliša se dotaknuo i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je jučer i danas najveći dio svog vremena u Berlinu proveo na Zelenom tjednu. "Morat ćemo uklopiti Zeleni plan za Europu s agrarnom politikom u godinama koje dolaze", rekao je Plenković. U Hrvatskoj doduše nema kompanija koje se moraju boriti protiv negativnog ekološkog imidža poput npr. Nestlea. Ali i ovdje "veliki" razmišljaju o ovoj temi. "Nove generacije sve više pažnje posvećuju pitanjima održivosti i biraju brendove koji su osviješteni, ekološki prihvatljivi i originalni", rekao je na sajmu Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe.

U "ekološkim" vodama plivaju i poduzetnici iz tvrtke Cromaris čiji se ekološki brancini i orade već godinama nude u prodavaonicama lanca Metro u kojima kupuju profesionalci. I Podravka je svojom Vegetom pronašla put na police većih lanaca poput Lidla. U korist Vegete ide i veganski trend.

Skromne želje manjih proizvođača

Želje manjih proizvođača, kojih je u hrvatskom paviljonu na Zelenom tjednu i najviše, su ipak malo skromnije. Zoran Ćevid iz Klastera "Hrvatskog pršuta" po prvi put je ovdje i po prvi put na nekom sajmu izvan Hrvatske uopće. I do njega je došla informacija o povećanju izvoza finskih poljoprivrednih proizvoda za pedeset posto nakon što je prošle godine ova skandinavska zemlja bila zemlja partner Zelenog tjedna. „Ma mi bismo bili sretni kad bi nam se narudžbe povećale za 15 posto", kaže Ćevid. U principu više ni ne bi mogli isporučiti. Ćevid i njegova pršutana Maran iz Drniša ni ne mogu proizvoditi više ako žele zadržati kvalitetu proizvoda.

Kvaliteta umjesto kvantitete

To je u više navrata u Berlinu ponovio i hrvatski premijer, između ostalog i tijekom govora na svečanom otvorenju Zelenog tjedna pred nekoliko tisuća uzvanika. "Mi smo premali da bi konkurirali s velikima ali hrvatski proizvodi su kvalitetni.Kvaliteta naših proizvoda posljedica je prirodnih i klimatskih pretpostavki u spoju s tradicionalnim recepturama i metodama proizvodnje", rekao je Plenković obraćajući se gostima na otvorenju Zelenog tjedna. Po svemu sudeći poljoprivredni proizvodi iz Hrvatske će u inozemstvu i dalje ostati ono što su bili i dosad: sporedna marka hrvatskog turizma koji je i u Berlinu bio sveprisutan u istupima dužnosnika. I Angela Merkel i Andrej Plenković su spomenuli rekordnih tri milijuna njemačkih turista i 21 milijun noćenja.

I drniški pršutari su toga svjesni. Nadaju se da će barem neki od očekivanih pola milijuna gostiju na Zelenom tjednu zapamtiti da se i u Hrvatskoj proizvodi pršut, pojam kojeg u Njemačkoj uglavnom povezuju s talijanskim suhomesnatim proizvodom. Od suradnje s maloprodajom manji hrvatski proizvođači se nadaju zanimanju manjih prodavaonica delikatesa ili trgovina u kojima se prodaje hrana s jugoistoka Europe.