Nakon što je aktualna vlast onemogućila provedbu kurikularne reforme po kriterijima profesionalaca koji su proteklih 16 mjeseci na njoj radili, hrvatski građani izlaze na prosvjede i to u desetak gradova. Inicijativa „Hrvatska može bolje“, očekuje ukupno 20 tisuća prosvjednika u Zagrebu, Varaždinu, Splitu, Rijeci, Dubrovniku, Zadru… pa čak i pred Veleposlanstvom RH u Londonu. Problemi s reformom su tek formalni povod buntu građana nezadovoljnih zbog nefunkcioniranja vlade, zahvata u solidarne sustave koje odbacuju najsiromašnije i marginalne skupine, političke korupcije i konzervativnih inicijativa koje dolaze sa suprotnog društvenog pola.

Podsjetimo, prije 20 dana objavljeno je kako je supruga prvog potpredsjednika vlade Tomislava Karamarka poslovno surađivala s lobistom Mola Josom Petrovićem, iako se država spori s tom mađarskom kompanijom oko Ine. Štoviše, sam se Karamarko zauzimao za to da se Hrvatska povuče iz arbitraže. Ta je informacija poljuljala ionako slabašnu vladu u kojoj sada više nema mjesta za dva potpredsjednika, HDZ-ovog Karamarka i Mostovog Petrova pa je scenarij o nekoj novoj vladi do koje će se doći preslagivanjem ili novim izborima u javnosti već prihvaćen kao gotova stvar, a građani poručuju – okončajte agoniju što prije.

Nepostojeće reforme ne mogu biti ugrožene

Reforme koje su najavljivane nisu ni započete, u razgovoru za Deutsche Welle kaže politički analitičar Žarko Puhovski. „Ova vlada nije predlagala nikakve zakone pa činjenica da se nije mogla okupiti parlamentarna većina nije ni smetala. Najbolji dokaz su objavljeni brojevi Narodnih novina u usporedbi s prošlogodišnjima. Nisu ugrožene nikakve reforme, jer ih, nažalost, nije ni bilo“, tvrdi i navodi tri moguće opcije koje bi mogle rasteretiti zemlju: „Prva je smirivanje situacije nakon zaoštrenih tonova zadnjih dana i da vlada nastavi funkcionirati, a to se čini praktično nevjerojatnim. Druga je opcija rekonstruiranje većine u parlamentu kombiniranjem SDP-a i Mosta, ako bi to Crkva dopustila. Najvjerojatnija mi je treća verzija – izbori.“

No što ako se izbori dogode? Znači li to povratak SDP-a koji su građani izborno kaznili zbog neispunjenih očekivanja, prvenstveno na reanimaciji gospodarstva? Prema Puhovskom, opet bi se biralo između dva zla. „SDP-ova vlada je bila izrazito loša, ali je to manje loše od sadašnje nikakve vlade. Sada imamo ljude koji nemaju pojma o onome što trebaju raditi i još su međusobno zavađeni do te mjere da ne mogu funkcionirati.“ Uz to, kaže, ne treba zaboraviti da bi zastoj u izboru ustavnih sudaca mogao spriječiti održavanje izbora.

Za sada bez dobrog izbora

Političko klatno bi se, zbog podjele društva na dvije svjetonazorski suprotne polovice moglo i dalje kretati od desna prema lijevo i natrag, iako se višekratno pokazalo da ni SDP ni HDZ ne uspijevaju pokrenuti gospodarstvo i bitna društvena pitanja. „Moguće je da se iz taktičkih razloga prihvati neka srednja varijanta, kao što se to dogodilo s Mostom. No ljudi su danas s Mostom razočarani. Možda se to dogodi sa Živim zidom, anarhoidnom i u mnogo čemu nepouzdanom organizacijom koja je popularna zato što je izvan establishmenta. No osnovnu podjelu izražavaju SDP i HDZ i to će još dugo tako ostati“, kaže Puhovski.

Ni od Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u slučaju Karamarka nitko nema prevelikih očekivanja. Posebice nakon što ga je javno ponizila predsjednica Grabar-Kitarović upozorena da je suradnjom sa svojim matičnim HDZ-om narušila načela obnašanja dužnosti. „Institucije nisu važne jer je Povjerenstvo važno u nevažnim, a nevažno u važnim stvarima. Već se unaprijed može reći da će oni donijeti pitijski pravorijek u kojem će reći da nije došlo do faktičkog sukoba interesa, ali da je nužno da dužnosnik opreznije manipulira svojim javnim ugledom. Jedni će moći reći da je kriv, a drugi da nije. To je ono što se u Njemačkoj zvalo Verrechtlichung, pokušaj da se politički problemi rješavaju kao pravni, a to nikad ne uspije“, komentira Puhovski. Ipak, smatra, da će HDZ na eventualnim izborima morati pronaći novu strategiju, jer je teško da će opet okupiti razočarane birače na platformi borbe protiv Jugoslavena i komunista.

Predsjednica na zadatku kontrole štete

„Razočaranje je veliko i na desnici i na ljevici. Predsjednica Grabar-Kitarović je meta desnih portala, zato jer je podržala kurikularnu reformu.“ No i to je, smatra Puhovski, tek manevar smanjivanja pritiska sutrašnjeg prosvjeda. „Dio ljudi će odustati jer je smiješno prosvjedovati protiv vlasti u ime nečega što podržava predsjednica. Inteligentno je to učinila“, priča Puhovski samo nekoliko sati prije nego se predsjednica uključila u posredovanje između sukobljenih ministra obrazovanja Predraga Šustara i voditelja Ekspertne skupine za provođenje kurikularne reforme Borisa Jokića.

„S druge strane, očekivanja od vlade su manja nego ikad; naprosto se traži da radi svoj posao i da proizvodi prijedloge zakone. Ne traže se ni veliki zakoni, niti posebno dobri, već podnošljivi tek da ne budu sramota. Ne traži se da u Ustavnom sudu budu dobri ljudi, već da Sud bude kompletiran. Razina očekivanja je ispod svake do sada poznate granice“, zaključuje Puhovski.

Gospodarstvenici u panici

U cijeloj su se situaciji kao „glas razuma“ postavili gospodarstvenici zabrinuti da će im turbulencije u Banskim dvorima ugroziti poslovanje. S druge se strane građani bombardiraju pozitivnom statistikom koja se prezentira kao klica uspjeha vladajućih.

„Kako je krajem prošle godine deficit bio manji od očekivanog, a gospodarstvo je početkom godine zabilježilo dobar gospodarski rast, dalo bi se zaključiti da nefunkcioniranje vlade pozitivno utječe na kretanja u gospodarstvu. No to je samo privid“, upozorava u razgovoru za DW glavni analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić. „Gospodarski oporavak je još uvijek dosta krhak i treba ga učiniti održivim. Utjecaj ove političke situacije je vidljiv kada je u ožujku smanjen kreditni rejting, a po prvi su puta jasno spomenuti politički rizici. Bez obzira što je to bilo očekivano, neugodno su iznenadili negativni izgledi.“

Posljedice se tek očekuju

Izravne negativne posljedice se, za sada, upozorava Šantić ne vide, no potraje li kriza vlasti, ostavit će posljedice na ukupna gospodarska kretanja, a samim time i na BDP. Pola godine od izbora, objašnjava naš sugovornik, javna administracija ne funkcionira u potpunosti. Još nisu ni završena imenovanja u javnim poduzećima koja imaju značajan utjecaj na gospodarska kretanja.

„U nastavku godine bismo mogli vidjeti odgađanje investicija zbog, primjerice, čekanja na dozvole. Teško je i očekivati da će javna poduzeća biti potpuno aktivna. Trenutno se nalaze u hladnom pogonu, a kapitalna ulaganja čekaju novu upravu.“

Većina članica EU-a, priča ovaj ekonomski analitičar, već je prošla fiskalnu prilagodbu, no Hrvatskoj će za to biti potrebna komforna većina u parlamentu. „Teško je bez toga očekivati provedbu nepopularnih mjera koje će vratiti povjerenje investitora i kreditnih agencija, ali i ispunjavanje zadaća koje je Hrvatskoj naložila EK.“ Ne treba, dodaje, zaboraviti ni iskorištavanje europskih fondova za koje je potrebno pripremiti strateške dokumente i natječaje.

„Teško je špekulirati bi li eventualni novi izbori značili minimalno još pola godine izostanka zahvata po pitanju gospodarstva. Ipak bi trebalo među glavnim političkim opcijama postaviti strateške ciljeve za zemlju. Prvenstveno oko stabilnosti javnih financija.“ Za neku veću kreativnost oko vođenja ekonomske politike nema previše prostora, smatra Šantić, jer je Hrvatska u proceduri prekomjernog deficita. „Za primjer uzmite porez na nekretnine. Iako su neki prije izbora bili protiv njega, nakon konzultacija s EK su uvidjeli da je on nužan za Hrvatsku. Sada nam je važna stabilna parlamentarna većina koja bi značila da će se odluke i mjere moći provoditi.“