Hrvatski državni vrh pozdravlja pozitivan ishod slovenskog referenduma o Arbitražnom sporazumu za rješenje međudržavnog graničnog spora. Mediji ističu da je referendum prošao tankom većinom.

Uoči objave rezultata referenduma hrvatska je premijerka Jadranka Kosor za HTV izjavila da joj je slovenski premijer Borut Pahor ponovio kako Slovenija više neće blokirati pregovore o hrvatskom putu u Europsku uniju. Naglasila je kako su njenim dogovorom s Pahorom odvojeni pregovori o članstvu Hrvatske u Uniji od rješavanja graničnih pitanja.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović smatra kako je uspjeh referenduma o arbitraži važna pobjeda za Sloveniju, Hrvatsku i Europu, priopćio je Ured predsjednika. U priopćenju se kaže i da će rezultat referenduma „potaći očigledan uzlazni trend prijateljskih odnosa Hrvatske i Slovenije“ te da je to slovenski doprinos konceptu proširenja Europske unije koji obuhvaća Hrvatsku, a u budućnosti i sve zemlje jugoistočne Europe. Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Davor Božinović istaknuo je da je „trakošćanski duh“, što su ga potakli Kosor i Pahor blagotvorno djelovao na europski put cijele regije. Mediji u prvim reakcijama ističu kako je to početak kraja 20 godišnjeg hrvatsko-slovenskog „rata za granicu na moru“.

Podsjetnik na pregovore

Zbog geografske prikraćenosti i dužine svoje obale, Slovenija nema mogućnosti u skladu s međunarodnim pravom mora ostvariti teritorijalni kontakt svog teritorijalnog mora s međunarodnim vodama, podsjeća se u hrvatskoj javnosti. A upravo je to bila opsesija svih slovenskih političkih garnitura, od početka devedesetih do danas.

Slovenija je do puta ka međunarodnom moru bila najbliže kroz dogovor Račan-Drnovšek, odnosno kroz tzv. dimnjak. No, taj sporazum je odbijen u Hrvatskoj, jer Račan nije dobio potporu ni svojih koalicijskih partnera, a ni od tada opozicijskog HDZ-a, koji ga je optužio za izdaju nacionalnih interesa. Kako su hrvatski pregovori s EU ulazili u završnicu, slovenska je strana procijenila da je Hrvatska najranjivija te da će morati pristati na slovenske teritorijalne zahtjeve, pa je blokirala pregovore.

Valja podsjetiti da iako je blokadu potkraj pretprošle godine lansirao premijer Borut Pahor, sve potrebne pretpostavke odradila je ranija vladajuća garnitura Janeza Janše i Dimitrija Rupela. Slovenija je blokirala 15-tak hrvatskih poglavlja, tvrdeći da hrvatski dokumenti prejudiciraju granicu. Uz to su zahtijevali teritorijalni izlaz na otvoreno more i cjelokupni akvatorij Piranskog zaljeva. Na kraju Kosor i Pahor u Stockholmu potpisuju Arbitražni sporazum o rješavanju graničnog spora. Sam Arbitražni sporazum, tvrde upućeni, napisan je dovoljno dvosmisleno da dopušta sve interpretacije: i onu po kojoj će Slovenija dobiti kontakt s otvorenim morem, samo je pitanje kakav će taj kontakt biti, teritorijalni ili pravo korištenja voda do otvorenog mora.

Vođa slovenske oporbe Janez Janša već je najavio novu blokadu Hrvatske, ali se u Hrvatskoj procjenjuje kako ta prijetnja može postati realna jedino u slučaju da „europski velikani Njemačka, Francuska i Velika Britanija“ ne budu previše zainteresirane za proširenje Eu-a.

Kronologija

25. lipnja 1991. – Hrvatska i Slovenija proglašavaju neovisnost

11. siječnja 1992. – Arbitražno povjerenstvo Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, kojem predsjeda francuski pravnik Robert Badinter, odlučuje da dotadašnje međurepubličke granice postaju granice novih država.

1993. – Slovenski parlament prvi put svojata hrvatsko more prihvaćajući Memorandum o Piranskom zaljevu i zahtijevajući teritorijalni izlaz do međunarodnih voda.

1995. – U izjavi Ujedinjenim narodima Slovenija izvještava da se smatra geografski prikraćenom državom koja nema dodir s otvorenim morem.

2001. – Ivica Račan i Janez Drnovšek postižu sporazum o razgraničenju na moru, koji ne dobiva potporu Račanovih koalicijskih partnera ni opozicije.

4. listopada 2005. – Kao odgovor na hrvatski ZERP, slovenski parlament proglašava slovensku ekološku zonu i epikontinentalni pojas koji se prostire hrvatskim teritorijalnim vodama i na području hrvatskog ZERP-a.

27. kolovoza 2007. – Janez Janša i Ivo Sanader postižu na Bledu načelan dogovor da se utvrđivanje međudržavne granice prepusti Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu.

13. ožujka 2008. – Premijer Sanader odustaje od primjene ZERP-a na plovila iz zemalja članica EU.

19. prosinca 2008. – Počinje slovenska blokada 11 pregovaračkih poglavlja hrvatskih pregovora.

15. lipnja 2009. – Hrvatska ne pristaje na Rehnov »konačan« prijedlog kojim je u skladu sa slovenskim zahtjevima dopunjen raniji »konačni« prijedlog. U dopunama se našao i »spoj« slovenskih i međunarodnih voda.

11. rujna 2009. – Kosor kod Pahora dogovara deblokadu hrvatskih pregovora i rješavanje graničnog spora pred arbitražnim sudom.

4. studenoga 2009. – Kosor i Pahor u Stockholmu potpisuju arbitražni sporazum.

20. studenoga 2009. – Hrvatski sabor ratificirao je arbitražni sporazum sa Slovenijom.

6.lipnja 2010 - Slovenci na referendumu podržali Arbitražni sporazum

Autorica: Gordana Simonović

Odg.ured: Željka Telišman