Prošle se godine više od 1,5 milijuna njemačkih turista odlučilo godišnji odmor provesti u Hrvatskoj. I ove će godine situacija biti slična. Gospodarski gledano Njemačka je jedan od najvažnijih partnera Hrvatske. I na političkom planu situacija je odlična: prilikom svakog susreta hrvatskih i njemačkih državnika zaključuje se kako "nema otvorenih pitanja" u odnosima dviju zemlja. Uskoro bi se Njemačka i Hrvatska trebale naći zajedno i u Europskoj uniji. No kakvo je mišljenje tzv. malog čovjeka, njemačkog građana koji možda nikada nije bio u Hrvatskoj i koji ovu zemlju poznaje samo po negativnim naslovima iz devedesetih?

Mladi vide party, stariji probleme

Hrvatsku, ako je suditi po kratkoj anketi provedenoj ovih dana na ulicama bivšeg njemačkog glavnog grada Bonna, mnogi još uvijek prije svega povezuju s Balkanom. Pohvalit će lijepe plaže i čisto more, no "Lijepu našu" mnogi i dalje doživljavaju kao slabije razvijenu, balkansku zemlju – nespremnu za ulazak u Europsku uniju. Pritom je ljepota naših krajolika bez daljnjeg prepoznata i cijenjena: „Osobno nisam nikad posjetio Hrvatsku no moji roditelji su na Sredozemlju 1968. proveli svoj medeni mjesec. Bili su apsolutno očarani“, rekao je jedan student ekonomije. O zemlji ima samo pozitivno mišljenje, te bi rado tamo otputovao. Za ratnu stranu hrvatske prošlosti je čuo, no smatra da je to davno, da to to "ipak pripada prošlosti.“ Kod mladih Hrvatska je na glasu kao Ibiza istoka. Povezuju je s ludim zabavama i jeftinim pićem. Mjesto koje bi definitivno odabrali za provod s prijateljima. Sabina, studentica germanistike, smatra da je Hrvatska još nekako neotkrivena, te da nije „isfurana“ kao Španjolska i Italija koju svi više-manje posjete u djetinjstvu dok još imaju volje putovati s roditeljima.

No čini se da nešto starije generacije ne dijele iste stavove o Hrvatskoj. Na pitanje gdje bi svrstali Hrvatsku Nijemci su uglavnom odgovorili da Hrvatsku smatraju balkanskom zemljom koja još nije riješila svoje međususjedske odnose. „Ne, Hrvatska ne pripada srednje europskim zemljama, ni mentalitetom ni gospodarskim stanjem. Lijepa je to zemlja, no ipak je promatramo pod prizmom Balkana“, mišljenje je jednog Bonjanina, s kojim se složila većina ispitanika.

Još uvijek Balkan

Preko obitelji i prijatelja mnogi su upoznali Hrvatsku. „S koljena na koljeno“ prenosi se priča se o jednoj maloj turističkoj zemlji koja dobrim vinom razmazi svoje goste. Međutim ovo je jedna strana medalje. „Rat, težak život, neimaština“ riječi su kojima je jedan njemački umirovljenik opisao zemlju. Hrvatska za njega ipak nije na istoj razini kao Bosna i Srbija, no iz njemačke perspektive balkanske zemlje uvijek će biti povezane u gospodarsko-političkom smislu. Pitanje je vremena kad će bačva baruta eksplodirati. S Hrvatskom se općenito povezuju mnoge tragične sudbine, raspad Jugoslavije, rat i suze, problemi sa Srbijom. „Sad se opet nalazi u blizini problematičnih zona. Mislim na Kosovo i Srbiju. Tu još uvijek vladaju nemiri te povijesni sukob između kršćana i muslimana.“, rekao je jedan bonski profesor matematike. Unatoč svemu smatra da je Hrvatska ipak sigurna zemlja, no okolina joj ni u kojem slučaju ne ide u prilog.

"Niste spremni"

Što se tiče ulaska u EU, Nijemci su uglavnom vrlo skeptični. Smatraju da treba sagledati cjelokupnu situaciju. Ne samo Hrvatska već i Turska imaju aspiracije prema Europskoj uniji. Za Njemačku je vrlo bitno što Hrvatska može ponudit europskom tržištu. Žitelji unije pod svaku cijenu žele izbjeći još jednu Grčku, Portugal ili Irsku. „Neku pouku bi iz nedavnih događanja na burzama ipak trebalo izvući“, složila se većina.

Osobno sam posjetio ove zemlje i vidio što su financijska sredstva Unije tu napravila, mnogo toga je izgrađeno. U prvoj liniji ove zemlje su profitirale od pristupanja Uniji, no razvoju ostalih zemljama nisu posebno doprinijele, upravo suprotno, kaže jedan umirovljenik.

Mnoge zemlje već su pristupile EU, a nisu bile spremne pratiti trendove i potraživanja tržišta. Hrvatska ne samo da mora još mnogo raditi na vlastitom gospodarstvu već mora i pripremiti svakog građanina na nove uvjete života i rada te mu objasniti što ga očekuje. U ovom aspektu je, po riječima upitanih Nijemaca, njihova zemlja također u dobroj mjeri zakazala.

Cilj - gospodarska stabilnost

„Pristupanje Uniji samo po sebi nije cilj, već ono što će sa nakon toga događati. Na to trebate „postajati spremni“. Trebate misliti o posljedicama ulaska. Ne trebate imati na umu samo fondove i financijsku potporu, već i obveze prema zajednici, primjerice izbjegavati prezaduženja, razviti dobro koncipirano gospodarstvo. Jer ako ovi preduvjeti nisu zadovoljeni, jako je teško opstati u kapitalizmu“, argumentirao je već prije spomenuti matematičar te nadodao: „U Hrvatskoj se uistinu može provesti lijep odmor, no to neće zemlju direktno lansirati u Europu. Zavirimo malo iza fasada. To što se u Hrvatskoj da dobro odmoriti i zabaviti nije nikakav indikator njene gospodarske stabilnosti. Mi smo posjetili ne samo obalu već i gradove i dobili uvid u svakodnevnicu ljudi. Ako se malo odmaknete od obale dočekat će vas potpuno drukčiji krajolik. Selo i nazadne poljoprivredne metode. S takvim gospodarstvom sada želite sudjelovati u životu EU. To nije samo tako, reci pa napravi. To je jedan zahtjevni prijelaz.“

Neke od pesimističnih prognoza građana Bonna glase: Hrvatsku će preplaviti jeftini proizvodi ostalih zemalja. Ono što je za zapadnjake jeftino, za druge narode, one istočnije/južnije pozicionirane, ne mora nužno biti. Hrvati si neće moći priuštiti mnogo stvari, a živjeti će u okolini koja to može. Njemački građani upozoravaju i na problem eura i poskupljenja koja redovito nastupaju uvođenjem ove valute. Smatraju da Hrvatska nema dobre domaće poljoprivredne i industrijske proizvode. Čest je bio i ovakav komentar: „Sve će prekipjeti i u konačnici propasti. Dobri proizvodi koje imate, koji su kvalitetni i povoljni, pasti će takoreći ispod stola i izgubiti svoju važnost. Mislim da prerano ulazite u ovu „europsku fazu“.

No nisu svi bili jednoglasni po ovom pitanju. Jedan mladi bračni par oduševio se perspektivom koju nudi Hrvatska, te se odlučio za kupnju nekretnine u Dalmaciji. Raduju se ukidanju granica između Hrvatske i ostalih zemalja Unije, što će omogućiti lakšu poslovnu i prijateljsku komunikaciju. Predviđaju da će u roku od nekoliko godina Hrvatska privući brojne strane investitore koji će svojim kapitalom oplemeniti zemlju i dati joj podstreka.

Stara priča - lijepa obala ali to je sve

Mnogi su se požalili da Hrvatska polako gubi svoju autentičnu nit. Upozoravaju i na negativne posljedice masovnog turizma. Hrvatska ne bi trebala slijediti španjolski trend „all-inclusive hotela“. Ne bi se trebala pretvoriti u Mallorcu i ostale „copy-paste destinacije“.

Prije tri godine jedan stariji bračni par posjetio je Dalmaciju. Bilo je vrlo lijepo, kažu, no ipak tamo se ne bi vratili. Kuhinja je jednostavno bila loša, a dobra hrana je sastavni dio dobrog godišnjeg odmora. „Naišli smo samo na talijansku kuhinju, i lance brze hrane. Uistinu smo se potrudili pronaći nešto tipično hrvatsko, no riba, grill plate i pizze to nisu.“ Cijene su pak nekome previsoke, nekome prihvatljive. Njemica Olga koja je prošle godine ljetovala na Makarskoj rivijeri primijetila je „da su Hrvati predoslovno shvatili slobodno tržište. To su zaključili i mnogi moji poznanici koji već godinama ljetuju u Hrvatskoj.“ Smatra da Hrvatska ima jeftinije cijene najma i nema razloga za visoke cijene proizvoda i usluga. Po njenom mišljenju sve je pretjerano komercijalno, što bi moglo zasjeniti ljepotu prirode.

No priča se i nešto drukčija priča. „Imate prekrasnu obalu, dobre lokacije za kampiranje. Hrana je povoljna i ukusna. U svakom slučaju povoljnija nego kod kuće ili u Italiji ili pak u Francuskoj što uvelike doprinosi atraktivnosti zemlje,“ zaključuje Olga.

Autor: Lea Talijančić

Odg. ur.: N. Kreizer