Koja to još prilagodba čeka brodogradnju na putu Hrvatske prema Europskoj uniji, povod je sastanku koji će se održati ovog ponedjeljka (5.7.) i kojem će prisustvovati ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković, gospodarstva Đuro Popijača, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec i predsjednici uprava svih šest brodogradilišta i sindikalisti.

Istodobno, Vlada se pohvalila kako je broj neriješenih sudskih predmeta smanjen za 50 posto, a lani je za 138 posto povećan broj presuda za kaznena djela korupcije i organiziranog kriminala u odnosu na 2008. godinu. Time su, smatra premijerka Jadranka Kosor, prepoznati svi napori što ih je Hrvatska poduzela u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije, a što je omogućilo i otvaranje 23. pregovaračkog poglavlja, onoga o Pravosuđu i temeljnim slobodama. Premijerka je zadovoljna i što se stiglo samo do zatvaranja poglavlja. "Moram vam reći, evo u ovoj godini je otvoreno i zatvoreno više poglavlja nego u četiri i pol godine pregovora prije toga. I na to sam ja osobno ponosna." Utoliko se vlada Jadranke Kosor nada kako će dio od 13 otvorenih poglavlja biti zatvoren u srpnju.

U brzini ne zaboraviti na oprez

No, pred Hrvatskom je sedam puta više mjerila u upola manje vremena. I to za osjetljiva područja poput poljoprivrede, brodogradnje, tržišnog natjecanja... Primjerice, ispunjavanje uvjeta za brodogradnju znači da više neće biti moguće davanje novca brodogradilištima na način koji je dosad bio uobičajen, odnosno državna potpora moći će ići samo za modernizaciju i ulaganja.

Vlada tvrdi kako ima i političke snage i znanja za ispunjavanje mjerila i kriterija, no analitičari strahuju kako se će s njima uspjeti nositi brodogradnja i poljoprivreda.

Nije tajna da izuzev Uljanika, sva druga domaća brodogradilišta nisu sposobna samostalno ishoditi komercijalne kredite kod banaka jer im se gubici mjere u milijardama kuna iznad temeljnog kapitala. Pitanje je može li to danas i Uljanik, koji jedini ima zdrav temeljni kapital. Još do prošlog tjedna pronalazili su se načini kako brodogradi-lištima osigurati državna jamstva za kredite, ubacujući ih u ukupni trošak restrukturiranja, no sada se strahuje kako počinje potpuni i konačni rez ovog oblika potpora.

Tko će se moći snaći u Europi?

Idućih mjeseci sve će više postajati jasno i kakva budućnost čeka hrvatsku poljoprivredu. Sudbina poljoprivrednika, obiteljskih gospodarstava i velikih pogona ovisit će, kao i u slučaju brodogradnje, o njihovoj sposobnosti da se snađu u novim okolnostima. Nije tu samo riječ o konkurentnosti na europskom tržištu, sto puta većem od hrvatskog. Radi se i o novim pravilima – higijenskim i veterinarskim standardima kojima treba udovoljiti, novom načinu isplate subvencija, iznosu novca namijenjenom poljoprivredi...

Veliki su izazovi i pred industrijom te lokalnim zajednicama. Ekološki standardi Europske unije o pročišćavanju otpadnih voda, priključenju stanovništva na javni vodovod, ograničavanju emisija onečišćujućih tvari i drugih spojeva u zrak, odlaganju otpada tražit će milijarde eura ulaganja.

Pola-pola za Europsku uniju

Potpora građana ulasku Hrvatske u europski klub i dalje se kreće oko 50 posto, nešto više ili nešto manje, ovisno o porukama što ih Bruxelles šalje Zagrebu, ali i o dojmu građama o vlastitom standardu i pripremljenosti zemlje za članstvo u Uniji. Stoga i ne čudi što sve više političara, i pozicijskih i opozicijskih, ističe da je nužno stabilizirati gospodarstvo kako bi Hrvatska spremno ušla u Uniju.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: A. Šubić