Članovi Predsjedništva BiH u Zagreb dolaze u trenutku kada je Hrvatska zaokupljena unutarnjim problemima, posebno činjenicom da ni mjesec i pol nakon potvrđivanja nove administracije u Saboru ona još nije u potpunosti profunkcionirala. Politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero podsjeća da je u Hrvatskoj, pored Vlade i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, danas na sceni još jedan čimbenik koji utječe na kreiranje vanjske politike, predsjednik Vlade Tihomir Orešković. „Za Oreškovića se očekivalo da će se baviti ekonomijom i financijama, da će biti ono što je bio i u multinacionalnoj kompaniji u kojoj je radio, glavni financijski direktor, ali on se ozbiljno otisnuo na vanjskopolitički parket i u tome je za sada uspješan“, kaže Gjenero za Deutsche Welle.

Ipak, kad je u pitanju BiH, osim u ekonomskom smislu, Orešković nije ključni sugovornik na hrvatskoj strani. „BiH od hrvatskih političara najbolje razumije Tomislav Karamarko, a prema svojim uvjerenjima on je jedan od najtvrđih zagovornika integralne BiH i protivnik bilo kakve priče o 'trećem entitetu'. Međutim, Karamarko je politički ograničen odnosom s koalicijskim partnerima iz Mosta. Oni se, doduše, nisu eksplicitno izjašnjavali o statusu Hrvata u BiH, ali se čini da bi mogli imati razumijevanja za koncept trećeg entiteta, kao što ga ima i veliki dio HDZ-a“, ističe zagrebački politolog. On podsjeća da je i predsjednica Grabar-Kitarović u kampanju ušla kao protivnica trećeg entiteta, ali da se njezina retorika promijenila kada je morala osigurati podršku Hrvata iz BiH.

Ključni interes Hrvatske je integracija BiH u EU

Ipak, naglašava Gjenero, među političkim akterima u Hrvatskoj postoji potpuna suglasnost da je ključni hrvatski interes integracija BiH u Europsku uniju (EU). U ovoj fazi taj se proces očituje i kroz pregovore BiH i EU o prilagođavanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te naporima bosansko-hercegovačkih predstavnika da zaštite domaću proizvodnju. „Kad je riječ o zaštiti tradicionalnih oblika trgovine na prostoru CEFTA-e (Central European Free Trade Agreement – Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini), Hrvatska sa Srbijom nije izravno pregovarala, nego je pustila Europsku komisiju da 'zaštiti njezine interese'. Za očekivati je da će i kada je riječ o BiH biti jednako, a Hrvatska će BiH sigurno ustupiti sve svoje kapacitete i znanja koja mogu pomoći u predpristupnom procesu“, kaže Gjenero.

Sarajevo i Zagreb imaju potrebu razgovarati usprkos unutrašnjim problemima Republike Hrvatske, smatra politički analitičar iz Sarajeva Dževad Kučukalić. „Regionalna suradnja nema alternativu, a Hrvatska je u geografskom, komunikacijskom i kulturno-povijesnom smislu za BiH most ka Europi i europskim integracijama“, ističe Kučukalić. On podsjeća da je Hrvatska stalno ohrabrivala BiH na europskom putu nudeći joj svaku vrstu podrške. „U tom kontekstu, prilikom najavljenog posjeta očekuje se i potpisivanje sporazuma o europskom partnerstvu između BiH i Hrvatske, koji bi omogućio stvaranje okvira za pružanje tehničke podrške BiH na planu integracije naše zemlje u EU“, kaže Kučukalić za Deutsche Welle.

Moguće teme: granična pitanja, izbjeglice, trgovina, terorizam

U Zagrebu bi se, kako tvrdi sarajevski politički analitičar, moglo razgovarati i o nekim neriješenim pitanjima imovinsko-pravnih odnosa između dvije zemlje, graničnim pitanjima te spornom uvozu mlijeka i mesa te mesnih i mliječnih prerađevina. „Ne možemo postavljati barijere nekom novom europskom prostoru, ali morat ćemo zbog naših poljoprivrednih proizvođača učiniti neke konkretne mjere u cilju zaštite domaćih proizvoda i njihovog plasmana i izvoza. Tu je, svakako, i problem s namjerom hrvatskog odlagališta nuklearnog, medicinskog i drugog otpada u blizini međudržavne granice, nedaleko od Bosanskog Novog preko čega se ne može lako preći“, upozorava Kučukalić.

„U žarištu razgovora bi se mogla naći i izbjeglička kriza, ukoliko bi tajno ili na neki drugi način kolone ratom preplašenih Sirijaca, Iračana i Afganistanaca, odlučile preko Albanije i Crne Gore, a potom i BiH, na putu za 'obećanu' EU, krenuti ka Hrvatskoj. To je tzv. 'nova balkanska ruta'. Ne treba zaboraviti ni pitanja suradnje na sprječavanju i suzbijanju terorističkih opasnosti. Zato predstojeći razgovori imaju smisla i potrebe. Sasvim je drugo pitanje kakvi se rezultati u završnici mogu očekivati. Predstojeći razgovori u Zagrebu prilika su da se ponovo pokrenu i aktualna pitanja između dvije zemlje te pokušaju naći rješenja za probleme koji su već dugo na dnevnom redu“, kaže Kučukalić.

Hrvatska neće uvjetovati BiH

Davor Gjenero vjeruje da Hrvatska neće otvarati naslijeđene probleme, kao što je pitanje razgraničenja, i da neće iskorištavati pristupni proces za bilo kakva uvjetovanja prema BiH. „Unatoč dobroj volji, međutim, treba biti svjestan da utjecaj Zagreba u Bruxellesu nije velik, ali je važno da taj utjecaj u idućem razdoblju sigurno neće biti korišten za opstrukciju, nego za podršku procesu europske integracije BiH“, kaže Gjenero. Prema dogovoru s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačom iz siječnja 2016. godine, članovi Predsjedništva BiH boravit će u službenom posjetu Zagrebu 8. i 9. ožujka.