Hrvatska kao kandidatkinja za ulazak u Europsku uniju ima pravo na korištenje sredstava za određene razvojne projekte iz pretpristupnih fondova. Dosad se povlačenje tog novca često odvijalo presporo. Hrvoje Dolenec, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a, ističe da je Hrvatska vrlo dobro iskoristila novac iz programa CARDS i PHARE, no priznaje da je bilo poteškoća kod IPA-e (Instrument prepristupne pomoći), koji je, među ostalim, namijenjen pomoći u jačanju institucija, regionalne suradnje i razvoja, razvoja ljudskih resursa te ruralnog razvoja. Sredstva iz tog pretpristupnog programa su se počela kasnije povlačiti.

On kao razlog za to kašnjenje navodi to što je Europska komisija dosta kasno predočila sve potrebne promjene, a Hrvatska je tek krajem 2008. uspjela dobiti akreditacije da su njezine organizacijske strukture spremne koristiti ta sredstva pa su se zato prvi ugovori počeli sklapati tek prošle godine. "Dakle, tu ima mnogo objektivnih okolnosti zašto se tek 2009. počelo zaključivati ugovore i implementirati te projekte koji su predviđeni za razdoblje 2007., 2008. i 2009.", objašnjava Hrvoje Dolenec.

Prioriteti: promet i okoliš

Kod pretpristupnih fondova se radi o znatno manjim sredstvima nego kod onih koja će Hrvatska moći povući iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda kao punopravna članica EU-a. Riječ je o 2,2 milijardi eura koje su odobrene za razdoblje od prve dvije godine članstva. Hrvoje Dolenec kaže da su pripreme za korištenje tih sredstava već počele, no istovremeno priznaje: "Ono što je Hrvatskoj bila i jest najveća boljka je priprema projekata. Zato su se ubrzali ti procesi pripremanja gotovih projekata, pogotovo onih veliki koji zahtijevaju vrlo dugačko razdoblje pripreme, da bismo godinu 2012. dočekali spremni."

Što se tiče područja koja predstavljaju hrvatske prioritete, Hrvoje Dolenec ističe kako je i ovdje riječ o dvosmjernom procesu: Hrvatska izražava svoje želje, a EU određuje u što je spreman ulagati. "Mi smo izabrali područje zaštite okoliša i to odlaganja otpada i otpadnih voda, jer su tu potrebna vrlo velika ulaganja za prilagođavanje europskim standardima. Drugo veliko područje je promet, naročito željeznica i to koridor 10, koji ide od granice sa Slovenijom prema granici sa Srbijom. Tu se radi postupno na pojedinim dionicama i tu će biti definirani stvarno veliki projekti", izvijestio je državni tajnik Središnjeg ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije.

Konkretno, na području ekologije radi se na projektima različitih regionalnih centara za gospodarenje otpadom, recimo jedan od njih je Biljane Donje na području Zadra, drugi je Piškornica, za sjeverozapadnu Hrvatsku. Uglavnom je riječ o projektima vrijednim između 50 i 100 milijuna eura.

Muke s financiranjem

Kada se povlače sredstva iz pretpristupnih fondova, dio troškova koje snosi EU korisniku se isplaćuje unaprijed. Kod sredstava iz strukturnih fondova postoji jedna velika razlika: korisnik mora samostalno financirati cijeli projekt, a tek po njegovom završetku dobiva dio novca nazad. To je veliki problem za siromašne lokalne jedinice, jer one često nisu u stanju osigurati potreban novac. Kako kaže Hrvoje Dolenec, postoje dva načina za rješavanje tog problema: "Nakon ulaska u EU Hrvatska ima pravo na avans do određenog iznosa. Tu se nakon primanja prvih računa može zatražiti povrat sredstava od EU-a.

Taj avans bi trebao biti dovoljan da se projekti pokrenu, no treba se osigurati dovoljno sredstava da bi se nakon dovršenih radova mogli ispostaviti računi i zahtjevi za plaćanje koji idu u Bruxelles, gdje onda Europska komisija odobrava povrat tih sredstava. Također postoji i mogućnost sklapanja ugovora s određenim financijskim institucijama u kojima bi se onda osigurao jedan fond čija se sredstva namjenski koriste za sufinanciranje pojedinih projekata."

Osim toga, kada je riječ o područjima od interesa ne samo za neku lokalnu jedinicu nego i za cijelu državu, poput željeznica, osigurat će se potrebna sredstva na razini Ministarstva prometa ili će Hrvatske željeznice same potpisati ugovor s nekom financijskom institucijom.

Nekoliko razina kontrole

Taj način financiranja predstavlja rizik za korisnika. Jer, on unaprijed troši novac koji mu se vraća tek na kraju i to samo ako je sav posao obavljen korektno i u skladu s propisima. Dakle, ukoliko dođe do propusta, novac neće biti u potpunosti vraćen. Zato su nužne kvalitetne i stroge kontrole, smatra Hrvoje Dolenec i ističe:

"Imamo jednu domaću agenciju koja će se baviti revizijom programa i projekata, a i sva tijela koja su zadužena za provedbu operativnih programa su dužna organizirati kontrolne mehanizme za namjensko trošenje tih sredstava. Dakle, tu postoji nekoliko razina kontrole. Naravno, to nikada nije savršeno, na tome se također mora poprilično raditi. Jer, u našem je interesu, u interesu države, da se ne dogode nepravilnosti koje će nas natjerati na vraćanje sredstava."

"Vjerujem da ćemo uspjeti"

Hoće li Hrvatska biti na vrijeme spremna za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova? Dolenec se smješka i kaže kako se od njega očekuje da na to pitanje odgovori da se ulažu svi napori kako bi sve bilo spremno. A onda ozbiljno dodaje: "Imamo gotovo svakodnevnu koordinaciju s Komisijom koja nas nadzire i upozorava ako nešto nismo na vrijeme napravili. Mislim da ćemo i dalje prolaziti taj proces učenja i prilagođavanja. Nećemo biti bezgrješni, to sigurno ne mogu garantirati, to niti jedna zemlja nije uspjela pa vjerojatno ni Hrvatska neće biti imuna na neke 'dječje bolesti', no vjerujem da ćemo uspjeti."

Autorica: Andrea Jung-Grimm

Odg. urednica: Marijana Ljubičić