Židovi u Hrvatskoj, kaže liječnik i predsjednik Židovske općine Zagreb (ŽOZ) Ognjen Kraus, žive kao i svi ostali građani. Koliko ih ima, za sada nije točno poznato, budući da se još uvijek obrađuju podaci ovogodišnjeg popisa stanovništva. Kraus navodi kako ŽOZ broji 1.500 članova, dok sve ostale zajednice u Hrvatskoj imaju više od 2.300 članova. Smatra da u Hrvatskoj živi puno više Židova, no pitanje je kako se oni izjašnjavaju. „Moramo znati da se prilikom popisa stanovništva ljudi još uvijek ne vole izjašnjavati kao Židovi zbog strahova koji potječu iz prošlosti“, objašnjava za Deutsche Welle podsjećajući da je zagrebačka općina prije Drugog svjetskog rata imala 12.000 članova.

Taj je rat i u Hrvatskoj desetkovao židovsku zajednicu. Oni koji su preživjeli uspostavu fašističke Nezavisne Države Hrvatske, u komunističkoj Jugoslaviji su ostajali bez imovine. Danas 66 godina nakon sloma fašizma u Hrvatskoj manji dio političara i poneka javna osoba komunističkim zločinima pokušavaju relativizirati zločine učinjene pod fašističkim ideologijama. Zbog toga ne čudi da se nerijetko na fasadama većih gradova mogu vidjeti iscrtani kukasti križevi i ustaški simboli. Budući da su autori ovakvih provokacija najčešće ljudi s margine društva, ne pridaje im se veliki značaj, no pojava je to koja iritira zajednice koje su stradavale pod navedenim simbolima, ponajviše Židove.

Policija ne reagira na fašističke incidente

Kraus kaže kako su zakoni potpuno jasni te da bi vlasti i policija trebali promptno reagirati na ovakve incidente. Nažalost, reakcije su poprilično blage i osim privođenja nema drugih rezultata, a incidenti se ponavljaju, objašnjava naš sugovornik koji smatra da bi Hrvatskoj uzor trebala biti Njemačka koja je po ovom pitanju najviše učinila.

„Ne radi se samo o Thompsonovim koncertima (pjevač koji svoj najveći hit započinje ustaškim pozdravom, op. a), već i o drugim stvarima koje vrijeđaju i ostale zajednice. Tako u se u jednoj zemlji koja je na putu prema Europskoj uniji događaju vrlo čudne stvari“, priča Kraus navodeći sramotne „grafite“ ispisane u gotovo svakom kutku Hrvatske. Bez reakcije ŽOZ-a takve se stvari najčešće ne brišu. Također ga smeta javno isticanje ustaških zastava s prvim bijelim poljem „šahovnice“ i bez manjih grbova u kruni iznad nje. „One se mogu vidjeti na raznim skupovima pa čak i na zgradama u samom središtu Zagreba za vrijeme državnih praznika. Na to bi policija trebala reagirati“, upozorava naš sugovornik. Nije mu jasno zašto se počinitelji ovih nedjela ne sankcioniraju, budući da policija iz sigurnosnih razloga snima sve takve javne skupove.

Raskol među zagrebačkim Židovima

Uz navedene, zagrebačke Židove muče i drugi problemi. Kraus nerado govori o raskolu u židovskoj zajednici koji se dogodio 2005. godine kada se dio članova ŽOZ-a „odmetnuo“ i 2006. godine osnovao Židovsku vjersku zajednicu Beth Israel. I danas, nakon niza incidentnih situacija koje su se u međuvremenu dogodile, predsjednik ŽOZ-a tvrdi da  je Beth Israel registriran protivno zakonima Republike Hrvatske zahvaljujući velikoj podršci i pritisku tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića koji je i postao članom te zajednice.

„Radi se o maloj zajednici. Ako govorimo o postocima radi se o dva do tri posto članova ŽOZ-a koji su se odvojili i registrirali kao vjerska zajednica u manje od godinu dana. Prema propisima, za to bi im trebalo najmanje pet godina i puno veći broj članova. Sve je to, nažalost, bilo protuzakonito“, tvrdi Kraus.

Na sljedećoj stranici: Svađa zaustavila gradnju sinagoge

 

Na sljedećoj stranici: Svađa zaustavila gradnju sinagoge

Te 2006. godine su predstavnici obiju židovskih zajednica razgovarali i s najvišim državnim dužnosnicima o gradnji sinagoge i kulturnog centra u zagrebačkoj Praškoj ulici nadomak samog središnjeg trga. To je vrlo važno mjesto u povijesti zagrebačkih Židova. Tu je 1942. godine, nakon uspostave fašističke Nezavisne Države Hrvatske, srušena sinagoga. Država i glavni grad su prije pet godina obećali sudjelovanje u projektu. No i danas je na tom mjestu  tek parkiralište za automobile.

„Sve je zapelo kada se jedan neznačajan dio članova ŽOZ-a odvojio. Obzirom na sve pritiske, mi smo to na jedno vrijeme stavili ad acta. Nismo htjeli ulaziti u aranžmane koji su bili degradirajući za Općinu koja je vlasnik tog zemljišta. Sada radimo na tome da revitaliziramo taj projekt“, objašnjava Kraus.  Naime, Vlada i Grad su kao partnera u projektu  uvjetovali i Beth Israel.

Za sve ima mjesta

S druge strane, potpredsjednica Židovske vjerske zajednice Beth Isreal Jasminka Domaš odbacuje Krausove tvrdnje. Kaže, Beth Israel sada broji preko 300 članova židovskog porijekla i još stotinjak članova-prijatelja, što se vidi tijekom velikih blagdana. Podsjeća i na ustavnu tužbu protiv njene zajednice koju je ŽOZ izgubio. „Jednostavno, u nekim stvarima nismo mogli pronaći zajednički jezik pa smo se rabinom Kotelom Da Donom izdvojili iz Općine“, navodi Domaš.

Kako se radi o vjerskoj zajednici, za razliku od ŽOZ-a, Beth Israel je stavio vjeru na prvo mjesto. „Kod nas se šabat održava tijekom cijele godine. Gotovo cijelog ljeta u našoj sinagogi, u koju dolaze i brojni turisti i ljudi koji privremeno borave u Zagrebu, nema nikad manje od stotine vjernika. Za sve nas ima mjesta. Moramo se naučiti da postoji pluralnost unutar samog židovskog svijeta“, upozorava Domaš i podsjeća da u Zagrebu već više godina djeluje i treća Židovska zajednica Chabad koja vodi vrtić i bogatu biblioteku.

Beth Israel, pak, vodi osnovnu školu koja je u lipnju u srednje škole otpravila svoju prvu generaciju učenika osmih razreda. Bio je to razlog za organiziranje velikog koncerta u Hrvatskom glazbenom zavodu na kojem je nastupio pijanist Itamar Golan. „Za budućnost židovstva nije ništa toliko važno kao najmlađima priuštiti židovsko obrazovanje. Nadam se da ćemo jednog dana otvoriti i židovsku gimnaziju. Trenutno na Filozofskom fakultetu u Zagrebu postoji katedra na kojoj  članovi Beth Israela predaju povijest judaizma“, priča potpredsjednica Domaš naglašavajući dvije osnovne postavke svoje organizacije; vjeru i edukaciju.

Ova vjerska zajednica je zadovoljna sa svojim statusom, a njena potpredsjednica osjeća potrebu istaknuti kako velik dio članstva u Beth Isrealu čine intelektualci koji „imaju svoje mjesto u hrvatskoj javnosti i izvan židovskog svijeta“.

Židovi i dalje bez svoje nacionalizirane imovine

No nije samo prazno mjesto na kojem je nekad stajala sinagoga podsjetnik na prošla vremena. Brojni Židovi i danas traže povrat imovine oduzete za vrijeme komunizma. Za razliku od povrata imovine Rimokatoličkoj crkvi, čini se da je ovaj proces puno sporiji. Prema Krausovim riječima, u posljednjih 11 godina nije vraćeno ništa.

O kolikom se kapitalu radi govori podatak da je prije Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj bilo preko 40 židovskih općina, a sam je Zagreb imao oko sedam posto židovskog stanovništva koje je raspolagalo značajnom imovinom. „I Židovska općina je imala brojne zgrade i zemljišta. Od značajnih stvari, vraćena je samo zgrada Nadrabinarijata i zemljište na kojem je bila sinagoga. Stalno smo u pregovorima oko povrata i nadam se da ćemo uspjeti jer o tome ovisi egzistencija Općine. Ne želimo biti na teret društvu “, zaključuje naš sugovornik. Tim bi se kapitalom uzdržavali Općina i starački dom kojega vodi ŽOZ, ali i brojne aktivnosti ove najveće židovske zajednice u Hrvatskoj čiji je primarni cilj očuvanje tradicije, kulture i identiteta.

Autor: Siniša Bogdanić, Zagreb

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm