Dok hrvatski državni vrh očekuje da u slovenskom parlamentu ratificirani dokument o pristupanju Hrvatske NATO-u u što skorije vrijeme stigne u Washington, slovenski nacionalisti predvođeni Marijanom Podobnikom pokrenuli su postupak za raspisivanje referenduma na kojemu bi Slovenci odlučivali o ulasku Hrvatske u Sjevernoatlantski savez. Hrvatska i Bosne i Hercegovina dotle grade sve bolje dobrosusjedske odnose.

Slovenski nacionalisti prikupili su preko pet tisuća potpisa za pokretanje postupka raspisivanja referenduma kako bi zaustavili hrvatski put u NATO, dok se ne riješe granična sporenja. Predsjednik slovenske udruge Zavod 25. lipnja 1991. godine Marijan Podobnik potpise je predao u Državni zbor, nakon što Odbor za vanjsku politiku slovenskog parlamenta u Zaključak o zaštiti slovenskih interesa uz pristup Hrvatske Sjevernoatlantskom ugovoru nije unio stajališta prema kojemu Slovenija ima nesmetan izlaz na otvoreno more, te joj pripadaju cijeli Piranski zaljev, zaseci južno od Dragonje i zemljišta na lijevoj obali Mure, kod Hotize u Međimurju.

Hrvatski ili slovenski problem?

Predsjednik Stipe Mesić na najavu mogućeg referenduma, odnosno odgode hrvatskog članstva u NATO-u izjavio je kako se nada da će, nakon što to učinile i gotovo sve članice Sjevernoatlantskog saveza, i Slovenija dati zeleno svjetlo. „Jer ako to ne bi bilo, onda opet više to neće biti problem Hrvatske, to će biti problem Slovenije u NATO paktu.“, smatra Mesić. Zahtjev za izlazak na otvoreno more, predsjednik je ovako prokomentirao: „Pa imala je i Srbija, jer je Jugoslavija bila jedna državna zajednica. Mi smo imali pristup, evo nećete vjerovati, Austriji. Mi smo imali granicu sa Austrijom, ali između Austrije i Hrvatske je danas Slovenija. I šta sad – da tražimo koridor?!“

Ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković podsjetio je na ono zbog čega u čelnim državama NATO-a raste nervoza: “Sve drugo, osim potpore Hrvatskoj i završetka procesa ratifikacije i predaje Protokola u Washington, bilo bi poigravanje i s vitalnim interesima NATO saveza, ali isto tako poigravanje i sa stabilnošću jugoistoka Europe.“ Čini se kako toga postaje svjesna i službena Ljubljana, koja je zaigrala na nacionalističku kartu a koja sada, kada ta igra prerasta u ekstremizam, upozorava građane da bi referendumsko kočenje Hrvatske moglo, kazao je premijer Borut Pahor „naštetiti slovenskim interesima u pregovorima oko granice.“

Pozvao je Slovence da ne daju potpise za raspisivanje referenduma, a ako do njega dođe, „učinit ćemo sve da referendum odbijemo“. Šef slovenske diplomacije Samuel Žbogar bio je još otvoreniji, pa je izjavio da iniciranje referenduma izaziva nervozu članica NATO saveza te da bi to moglo štetiti mogućnosti da se granični spor s Hrvatskom riješi posredovanjem Europske komisije.

„Farsa koja ničemu ne vodi“

Premijer Ivo Sanader i dalje vjeruje kako će Hrvatska u travnju, na obilježavanju 60. godišnjice utemeljenja NATO-a, postati punopravna članica, dok za referendum misli da je „farsa koja ničemu ne vodi“. Najavio je kako bi se do kraja veljače trebao sastati sa slovenskim kolegom Pahorom.

Najnovija zbivanja u Sloveniji pomalo su zasjenila posjet ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Svena Alkalaja Hrvatskoj. Ministru Alkalaju hrvatski je državni vrh obećao kako se Hrvatska prema Bosni i Hercegovini na putu u europske integracije neće ponašati kao Slovenija prema njoj. Dogovoreno je da dvije države zajedno pokušaju riješiti pitanje duga Ljubljanske banke prema hrvatskim i bih državljanima, a predsjednik Mesić i ministar Alkalaj složili su se da BiH treba ostati cjelovita, ali i postati država koja će funkcionirati kao sve ostale europske države.

Predsjednik Mesić, ali i predsjednik Sabora Luka Bebić istaknuli su kako treba još provesti odredbe Daytonskog sporazuma o povratku izbjeglih i prognanih, osobito u Republiku Srpsku, gdje se vratilo tek oko sedam posto nesrpskog stanovništva. Bilo je govora i o gradnji LNG-terminala, Jadranko-jonskom plinovodu, cestovnom koridoru u BiH, ali i zajedničkoj borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.