Hrvatima Pečuh i nije tako napoznat grad, jer ga prije svega poznaju kao omiljeno mjesto za shopping, s velikom ponudom robe i povoljnim cijenama. No oni koje zanima kultura znaju da je Pečuh jedan od najstarijih gradova Mađarske. U 9. stoljeću grad je nosio latinsko ime "Quinque Basilicae" ("pet crkvi") - jer u to vrijeme rijetko koji grad da je imao pet crkvi. No tijekom turske vladavine grad je dobio novo "ruho".

Kulturna raznolikost zahvaljujući Turcima

"Katoličke crkve pretvorene su u džamije ili su srušene. Zatim su Turci izgradili nove džamije, kupališta, školu, bolnicu... Grad i život prema ukusu Turaka", priča povjesničar Johann Habel. Time su i Turci doprinijeli kulturnoj raznolikosti ovog grada. Ali nakon njihove vladavine, kamene glave koje su Turci srušili s monumentalne katedrale u gradu, jer je to u Kuranu zabranjeno, već su odavno obnovljene. A glavna džamije grada, koja je izgrađena na glavnom trgu od kamenja jedne romanske crkve, brzo je pretvorena u župnu crkvu.

No glavni zid crkve izrađen je prema Meki, a ispod križa na zelenoj kupoli i danas svijetli islamski polumjesec. "Grad se osvrće na 2000 godina staru povijest, na čiju je kulturnu baštinu veoma pazio. Svakim korakom vraćate se tisuću godina unazad", riječi su Julije Fabanyi, direktorica muzeja.

Bez novca nema ni obnove

No jedno je sigurno, a to ne skriva niti prospekt ovog grada, Pečuh nije niti bogat niti svjetski grad. A uz to, Pečuh se nalazi u postsocijalističkoj zemlji koja ima ogromnih gospodarskih kao i političkih problema. Možda je upravo naziv 'Europski glavni grad kulture' prilika za bolju budućnost? Zasad još nije dovršena obnova javnih mjesta grada, slično je i s planiranim projektima. Kulturni program za nadolazeću godinu manje ili više je spreman, no ifrastrukturi grada čini se baš se i ne žuri.

"Zapravo, bilo je planirano pet velikih investicija u vrijednosti od pet milijardi forinta", kaže Zoltan Horvath, dopredsjednik upravnog okruga. Planirana je bila izgradnja velike dvorane za izložbe, velika knjižnica i dvorana za koncerte i konferencije.

Osim toga bilo je i planirano saniranje muzeja. No tomu je na put stala mađarska stvarnost, kaže Horvath: "Vijeće upravnog okruga drugačije je orijentirano od vlade, a vlada raspolaže novcem." Vlada je mnogim planiranim projektima uskratila novac, a kao razlog službeno se navodi financijska kriza.

Autor: Silke Bartlick/M. Ljubičić

Odg. ur.: Z. Arbutina/ sk