Flotila, flota od gotovo 50 brodova koji prevoze humanitarnu pomoć, isplovila je iz raznih europskih luka krajem kolovoza. Gotovo 1000 sudionika, uključujući švedsku ekološku aktivisticu Gretu Thunberg, bivšu gradonačelnicu Barcelone Adu Colau i irskog glumca Liama ​​Cunninghama, bili su na brodovima.

Thunberg je bila na jednom od više od desetak brodova koje je Izrael presreo, a kako su danas objavili studenti beogradskog Fakulteta dramskih umetnosti u blokadi, na jednom od brodova je i njihov kolega Ognjen Marković. Izraelske vlasti rekle su da su svi aktivisti na brodu sigurni i da se prebacuju u Izrael. Globalna Sumud flotila je objavila da su drugi brodova i dalje na putu za Gazu.

Izraelske snage spriječile su sve prethodne pokušaje flotila da dođu do Gaze od 2010. Izrael tvrdi da je pomorska blokada, koju je uspostavio 2007. nakon što je Hamas preuzeo vlast u Gazi, potrebna kako bi se spriječio uvoz oružja od strane islamističke militantne skupine, koju SAD, EU i mnogi drugi kategoriziraju kao terorističku organizaciju.

Pomorska blokada Pojasa Gaze

Ovo nije prvi pokušaj humanitaraca da dopreeme pomoć stanovništvu Pojasa Gaze, no i ovaj pokušaj, kao i sve do sada od 2010. godine, spriječila je izraelska vojska. Izrael tvrdi da je pomorska blokada koju je uspostavio 2007., nakon što je Hamas preuzeo vlast u Gazi, nužna kako bi se spriječilo da islamistička militantna skupina, koju SAD, EU i mnoge druge zemlje svrstavaju među terorističke organizacije, uvozi oružje.

Prema mišljenju mnogih organizacija za ljudska prava i nevladinih organizacija, međutim, blokada predstavlja kolektivno kažnjavanje, što je protuzakonito prema međunarodnom pravu.

Već ionako teška humanitarna situacija u Gazi dodatno se pogoršala u gotovo dvije godine rata, koji je započeo Hamasovim terorističkim napadima na Izrael 7. listopada 2023. Predstavnici UN-a i drugi rekli su da Izrael u sklopu svoje vojne kampanje čini ratne zločine, uključujući etničko čišćenje i namjerno izgladnjivanje. Neki upozoravaju na genocid i glad. Prema izvještajima, ubijeno je više od 63.000 Palestinaca, uključujući najmanje 20.000 djece.

„Aktivisti pokušavaju poslati važnu poruku da postoji hitna humanitarna kriza i da situacija zahtijeva protivljenje izraelskoj političkoj odluci da dopusti ovu opsadu i ovu glad,“ rekao je za DW Amjad Iraqi, promatrač izraelsko-palestinskih odnosa iz globalne neprofitne organizacije International Crisis Group. „To je neovisno o tome hoće li ova flotila uspjeti doći do Gaze ili ne,“ dodaje.

Čemu služe flotile?

Procjenjuje se da Globalna flotila Sumud prevozi oko 300 tona osnovnih potrepština, poput hrane, pitke vode i lijekova. „Roba na tim flotilama ne zadovoljava potrebe Palestinaca u Gazi, ali privlači međunarodnu pozornost na ono što se tamo događa,“ rekao je za DW Nathan Brown, profesor političkih znanosti i međunarodnih odnosa na Sveučilištu George Washington.

„Još jedan učinak, iako možda malo manje značajan, jest to što se palestinskom stanovništvu šalje poruka da nisu zaboravljeni,“ rekao je. Brown je dodao da među Palestincima vlada golemo nezadovoljstvo jer smatraju da međunarodni poredak temeljen na pravilima nakon Drugog svjetskog rata vrijedi za druge, ali ne i za njih.

U međuvremenu, europska kritika izraelskog rata u Gazi sve je glasnija. Dužnosnici u Španjolskoj, Francuskoj, Sloveniji i drugim zemljama nazvali su izraelsku humanitarnu blokadu „nepodnošljivom“. „Smatra se da Izrael u ratu u Gazi namjerno izaziva glad, što bi bio jasan ratni zločin,“ rekao je Brown za DW. „Rastući jaz između pristaša (izraelska politike) i kritičara nešto je na što ova aktualna flotila želi skrenuti veću pozornost,“ zaključio je.

Izrael odbacuje kritike. „Izraelska vlada tvrdi da dopušta da uđe dovoljno hrane, da ono što prolazi krade Hamas, da su flotile samo medijski trik ljudi koji mrze Izrael i da je ovo jedini sukob u kojem se očekuje da jedna strana hrani drugu,“ rekao je Brown.

Dodao je i da su to stajalište ponavljali američki diplomati. Američki predsjednik Donald Trump i dalje je čvrst pristaša politike izraelskog premijera Benjamina Netanyahua prema Gazi.

Što se dogodilo s drugim flotilama?

Godine 2008., godinu dana nakon što je Hamas preuzeo vlast u Pojasu Gaze, nekoliko flotila uspjelo je doploviti do Gaze jer Izrael još nije u potpunosti provodio svoju pomorsku blokadu. Međutim, sredinom 2009. Izrael je počeo presretati sve brodove i uskratio daljnji pristup Gazi morem. Od 2010. nijedna flotila nije stigla do Gaze.

31. svibnja 2010. izraelske su snage zaustavile šest civilnih brodova Flotile slobode za Gazu u onome što je postalo poznato kao napad na Mavi Marmara. Izraelske snage otvorile su vatru na turski putnički brod, ubivši 10 turskih pro-palestinskih aktivista. Izraelska mornarica kasnije je tvrdila da je djelovala u samoobrani, no akcija je izazvala široke međunarodne kritike. Diplomatski odnosi između Izraela i Turske pogoršali su se sve dok Izrael 2013. nije izdao službenu ispriku te 2016. pristao platiti 20 milijuna dolara (17,4 milijuna eura) odštete obiteljima žrtava.

Inicijativa iz 2011. pod nazivom Flotila slobode II nikada nije isplovila iz Grčke zbog kombinacije političkog pritiska, tehničke sabotaže i pravnih prepreka. Kao posljedicu izraelskog pritiska, Grčka je zabranila flotilama polazak prema Gazi, navodeći sigurnosne i diplomatske razloge.

29. lipnja 2015. Flotilu slobode III pod švedskom zastavom, koja je prevozila aktiviste, parlamentarce, novinare i javne osobe iz više od 20 zemalja, izraelske su snage presrele oko 100 milja od Gaze. Izraelske su snage ukrcale neke od brodova, dok su se drugi vratili. Prema izvještajima, izraelska je mornarica tijekom operacije koristila elektrošokere.

U listopadu 2016. i flotilu „Ženski brod za Gazu“, koja je prevozila aktivistkinje, također su presrele izraelske snage prije nego što je stigla do Gaze.

Godine 2018. izraelske pomorske snage presrele su i zaplijenile dva broda flotile Just Future for Palestine – najprije Al Awdu 29. srpnja, a potom Freedom 3. kolovoza. Prema svjedočenjima nekih putnika, izraelske su snage napale neke od aktivista, koji su kasnije deportirani iz Izraela.

Dvije flotile koje su isplovile ranije ove godine, kao i aktualna Globalna flotila Sumud, opisane su kao misije Flotile slobode. Greta Thunberg bila je već među sudionicima misije Madleen, koja je isplovila u lipnju. Uhićena je nakon što su izraelske snage presrele brod, a kasnije je s ostalima deportirana.

U srpnju su aktivisti s misije Handala uhićeni nakon što je njihov brod presretnut i zaplijenjen u međunarodnim vodama kod Gaze.

Ovo je 2.10.2025. aktualizirana verzija teksta izvorno objavljenog 9.9.2025.