Nije zadaća kancelarke da prosuđuje crkvene odluke, dala je do znanja Angela Merkel u uvodu svoje poruke. No, papin dekret o rehabilitaciji donedavno ekskomuniciranoga britanskog biskupa Richarda Williamsona, koji otvoreno dovodi u pitanje oblik i razmjere nacističkog genocida nad židovima u Drugom svjetskom ratu, odveć zadire u načela njemačkog društva da bi se šefica vlade u Berlinu mogla oteti javnoj raspravi: "Mislim da se itekako radi o načelnom pitanju, kada odlukom Vatikana nastane dojam da je dopušteno negiranje holokausta, kao i o načelnom odnosu prema židovima uopće. Zato cijela stvar ne može ostati bez posljedica."

"Osporavanja holokausta ne može i ne smije biti"

Protestantska kršćanka Merkel je od Benedikta XVI. zatražila nedvosmisleno očitovanje o najnovijim potezima: "Radi se o tome da papa i Vatikan vrlo jasno moraju dati do znanja da osporavanja holokausta ne može i ne smije biti te da je načelno nužan pozitivan odnos prema židovima. Tako jasnog pojašnjenja dosad nije bilo." Zahtjev njemačke kancelarke Vatikan je još sinoć (3.2.) odbacio uz napomenu kako je papa proteklih dana veoma jasno izrazio svoju "punu solidarnost sa židovima o kojoj ne može biti rasprave", distanciravši se "od svakog poricanja ili relativiranja genocida nad židovskim narodom".

"Obazriv i odgovoran čin" ili "posve nepotreban istup"?

Kancelarkina poruka u Njemačkoj je primljena uglavnom s odobravanjem. Inicijativu šefice kabineta je kao "obazriv i odgovoran čin" izričito pozdravilo Središnje vijeće židova. Njegov glavni tajnik Stephan Kramer je čak predložio zajednički sastanak i razgovor vodstva svoje organizacije i Njemačke biskupske konferencije s papom. Niz njemačkih biskupa također se oglasio kritikama na račun pape i pozivima za ispravkom spornih odluka. No, ima i drugačijih stajališta. Tako je istaknuti zastupnik iz Merkeličine Demokršćanske unije u Bundestagu Willy Wimmer oštro napao čelnicu stranke i vlade zbog, kako kaže, "posve nepotrebnog istupa".