Bugarska ima velike planove. Vlada želi graditi veliki spremnik za plin iz kojeg bi se isporuke ruskog plina dalje dijelile u zemlje srednje i jugoistočne Europe. Kako je najsiromašnija zemlja EU-a došla na ovu ideju?

Bugarska je u energetskom sektoru u potpunosti ovisna o ruskom plinu. Istovremeno postoje razlike u mišljenjima između Moskve i Sofije o plinovodu Južni tok. Pomoću tog plinovoda bi plin iz Rusije preko Bugarske trebao biti transportiran u EU pri čemu bi se izbjegao teritorij Ukrajine u kojoj se vode oružane borbe. Međutim, ruska vlada je nakon političkih nesuglasica u prosincu obustavila projekt. A Bugarska želi nastaviti gradnju plinovoda.

Bugarski premijer Bojko Borisov je na energetskom forumu u Sofiji predstavio projekt izgradnje skladišta za plin koji je vrijedan 2,2 milijarde eura. Na forumu su sudjelovali ministri energije iz Austrije, Hrvatske, Grčke, Rumunjske, Mađarske, Italije, Slovenije, Slovačke i Bugarske. Povod za njihov sastanak je bila odluka Moskve da obustavi izgradnju plinovoda Južni tok.

Planirani spremnik za plin bi trebao omogućiti tješnje povezivanje regije s europskim tržištem plina. Europski povjerenik za energetsku uniju Maroš Šefčovič kaže da se mora okončati ovisnost o ruskom plinu: „Dogovorili smo se da bi se svaka država u jugoistočnoj Europi trebala opskrbljivati plinom iz najmanje tri različita izvora.“

EU bi trebao financirati izgradnju skladišta

Veliki dio od ukupne količine plina za novo skladište, 63 milijarde prostornih metara, dolazio bi iz Rusije, a manje količine iz Bugarske, Rumunjske i regije oko Kaspijskog mora. Taj plin bi dijelom mogao opskrbljivati Bugarsku i Rumunjsku dok bi 43 milijarde prostornih metara bile proslijeđene dalje prema srednjoj Europi. Manju količinu plina bi mogla dobiti i Srbija. Bugarska vlada predviđa da bi trebalo izgraditi 844 kilometara novog plinovoda uključujući i plinovode prema susjednim zemljama. Vlada u Sofiji se nada da će novac za realizaciju projekta biti osiguran iz investicijskog plana predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera.

Međutim, ideja bugarske vlade ima jednu zapreku: cijeli projekt se temelji na pretpostavci da će podmorski dio plinovoda Južni tok biti izgrađen do bugarskoga grada na Crnom moru Varne. Međutim, to nije sigurno. Dakle, planirana količina plina za budući spremnik uopće nije na raspolaganju. Jedina mogućnost bi bila da ruski plin do grada Varne ne dolazi preko Južnog toka nego plinskim koridorom preko Grčke i Turske, poznatiji pod imenom Turski tok, koji kao alternativu planira ruski predsjednik Vladimir Putin.

Rekonstrukcija tržišta plina

Hristo Kazandžijev iz nevladine organizacije Bugarski energetski forum vjeruje da je Bugarska pravo mjesto za plinsko skladište jer zemlja ima dobar zemljopisni položaj i raspolaže dobrom plinskom mrežom. Za projekt bi bilo dobro da se u cijeloj Europi proširi plinska mreža i da se rekonstruira plinsko tržište. Kazandžijev kaže da su presudni prije svega „sigurni različiti izvori isporuke plina“. Pored manjih količina iz Grčke i Kaspijske regije (tzv. južni plinski koridor) na kraju se ipak ponovo uglavnom računa s ruskim plinom iz Južnog toka.

Europski povjerenik za zaštitu klime Miguel Arias Cañete naglašava važnost alternativnih načina isporuke plina. Cañete kaže da južni plinski koridor ima ključnu ulogu za dugoročnu nezavisnu opskrbu ove regije plinom. Zbog toga je važno imati zalihe plina u Crnom moru i u toj regiji izgraditi LNG-terminal.

Slabi izgledi za uspjeh

Stručnjak za energetska pitanja iz Sofije Ilian Vasilev je manje optimističan: „Od lijepih obećanja su mnogo važnije mogućnosti europskog plinskog tržišta, infrastruktura i zakonski okviri." Izgradnja bugarskog skladišta za plin može početi tek kada se steknu nužni uvjeti: distributer plina, plinovod kao i ugovori o sigurnoj isporuci plina, kaže on.

Bugarska, Grčka i Rumunjska su napravile prvi korak. Naime, žele povezati svoje plinske mreže. „Očekujemo da nam se pridruži i Mađarska“, kaže bugarska ministrica za energiju Temenuška Petkova. Bruxelles bi trebao pružiti financijsku pomoć. Za regiju je mnogo toga u igri: Bugarska je početkom 2009. godine zbog spora oko plina između Ukrajine i Rusije nekoliko tjedana bila odsječena od ruske isporuke plina. Nakon toga Bugarska što prije želi uspostaviti vezu s plinskim mrežama susjednih država Turskom, Grčkom, Srbijom i Rumunjskom, kako bi ubuduće isključila takve opasnosti. Međutim, ni jedan od tih plinovoda još nije u upotrebi.