„Sloboda dupinima!“ traži Piratska stranka, točnije njezin ogranak savezne pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija. Oni zahtjevaju zabranu držanja ovih sisavaca u zoološkim vrtovima. Devet dupina, koliko ih trenutno živi u Duisburgu, bi prema njihovom prijedlogu i zahtjevu, trebali biti pušteni na slobodu. „Dupini ne žive na način koji odgovara njihovoj prirodi. Njihova je sreća samo prividna, ove inteligentne životinje vode vrlo tužan i neutješan život“, stoji u pismu Piratske stranke upućenom pokrajinskoj vladi sa sjedištem u Düsseldorfu. A ona je pak koncem travnja raspravljala o ovom zahtijevu i u sklopu toga zatražila mišljenja stručnjaka. Zahtijev Piratske stranke inače podržavaju i mnogobrojne organizacije udruge za zaštitu životinja.

Međutim, u zoološkom vrtu u Duisburgu, atmosfera po ovom pitanju je i dalje opuštena. „Uopće se ne brinem oko toga da bismo morali zatvoriti. U politici uvijek postoje osobe koje na ovakav način žele doći u središte pažnje. U tom smislu, mi smo im samo – sredstvo za postizanje cilja“, kaže Kerstin Ternes, veterinarica u spomenutom zoološkom vrtu. Ona upravo ima pauzu i provodi je zajedno s njegovateljem životinja Rolandom Edlerom u prostoriji za odmor osoblja u dupinariju. Ova prostorija se nalazi nešto dublje ispod zemlje, a na velikim zidnim stijenama su ugrađeni prozori. Kroz njih se pak pogled pruža direktno u bazen dupinarija.

„Ako žele pobjeći, tada nešto nije u redu!“

Edler je upravo završio s podnevnom predstavom u trajanju od pola sata. Dupini su danas kao i inače na njegov poziv hvatali loptice, mahali perajama i skakali uvis. Sada i oni imaju “slobodno”. Promatrajući ih ovako, kroz staklo, oni djeluju radnosno i s velikim zanimanjem promatraju ljude s druge strane stakla. “Naši se dupini ovdje osjećaju sasvim dobro. Imaju apetit, igraju se, razmnožavaju…ja doista ne znam u čemu je problem”, kaže Kerstin Ternes.

“Problem je u tome što su dupini životinje s vrlo složenim socijalnim životom”, kaže Karsten Brensing, biolog mora iz Organizacije za zaštitu dupina i kitova (WDC). On je dugo vremena sam radio u dupinarijima u Floridi i u Izraelu; između ostalog i tijekom vremena kada je pisao svoju doktorsku radnju. On dodaje kako je doživio da je jedan dupin želio pobjeći iz žicom ograđenog dupinarija i tako si gotovo u potpunosti razrezao peraju. “To je bio trenutak kada sam pomislio – Ako je ova životinja toliko motivirana da odavde pobjegne, to znači da nešto nije u redu”, kaže Brensing.

On navodi da svaki dupin u svom životu prolazi kroz razne faze, baš kao i čovjek. Tijekom puberteta upoznaje mnoge druge dupine i odlučuje i bira s kojima želi provesti svoj kasniji život. “A to u dupinariju nije moguće. Dupin mora izaći na kraj s onima koji su ovdje. Ponekad to funkcionira, no isto tako su nam poznati mnogi primjeri kada to nikako ne funkcionira. I tada dupini postaju agresivni”, objašnjava ovaj stručnjak.

Dupini dobivaju lijekove?

Brensing tvrdi da dupinariji upravo iz tog razloga životinjama daju lijekove, jednu vrstu valija. Oni djeluju smirujuće, potiskuju agresiju i sprečavaju stvaranje lošeg raspoloženja. „To je uobičajena praksa“, kaže on. Organizacija za zaštitu dupina i kitova, tražila je primjerice uvid u dokumentaciju zoološkog vrta u Nürnbergu nakon što je tamo u samo nekoliko godina uginulo pet novorođenih dupina. Razlog tome do danas nije razjašnjen. Ovaj zoološki vrt je zu Duisburg jedini u Njemačkoj u čijem sklopu se nalaze dupinariji. „A nakon što smo proučili dokumentaciju, vidjeli smo da su skoro svi dupini barem jednom dobili diazepam, sredstvo za smirenje“, kaže Brensing.

Direktor zoološkog vrta u Nürnbergu, Dag Encke potvrđuje u razgovoru za Deutsche Welle, kako poneki njihovi dupini povremeno dobivaju ova sredstva – neki čak redovito. No, on kaže kako je njihov cilj povećanje apetita, a nikako smirenje. “Dupini moraju redovito uzimati hranu jer samo tako u organizam mogu unijeti i vodu. Dvoje naših dupina su bolesni, imaju oštećene bubrege i voda im je prijeko potrebna. Samo tako mogu ostati zdravi”, kaže Encke.

On dodaje kako ponekad dupini doista dobivaju diazepam s ciljem smirenja, no to su rijetke i iznimne situacije. “Primjerice, ako ženka dupina izgubi svoje mladunče. Tada joj damo diazepam kako ne bi patila. Na koncu, naša je obaveza životinje zaštititi od patnje. U tom smislu, mi sredstva za smirenje dajemo i drugim životinjama, primjerice, tijeko transporta”, kaže Dag Encke.

Dupini i stara diskusija oko zooloških vrtova

Diskusija oko dupinarija ponovno je otvorila i staro pitanje oko kojeg se protivnici i zagovaratelji zooloških vrtova već godinama prepiru: Smiju li se životinje uopće zatvarati? Imaju li zoološki vrtovi pravo postojanja?

Kerstin Ternes kaže da imaju pravo postojanja toliko dugo dok se radi o dupinarijima u takozvane znanstvene svrhe a nikako komercijalne. No, Karsten Brensing koji za sebe kaže da zapravo pripada redu zagovaratelja zooloških vrtova, kaže kako neke životinje u zatočeništvu mogu dobro živjeti. „Međutim, dupini definitivno nisu među njima“, tvrdi on.

Tko ima pravo?

„Može biti da je dupinarij sa svojom konstelacijom dupina imao sreće“, kaže Brensing koji usprkos tome ostaje pri mišljenju da dupini u dupinarijima žive na preuskom prostoru i da tako ne mogu živjeti na svoj prirodan način. Njegova kolegica, Amerikanka Kathleen Dudzinski iz organizacije Dolphin Communication Project godinu i pol dana je promatrala dupine u Duisburgu. Njezin je zaključak da što se tiče međusobne komunikacije dupina u Duisburgu i onih koji žive na slobodi nema nikakve razlike.

U svakom slučaju se očito može reći da dupini u dupinariju u Duisburgu zasigurno žive bolje od dupina u drugim zoološkim vrtovima: tamo postoji pretijesan kontakt između dupina i njegovatelja, dupini moraju redovito trenirati i daju i do tri predstave dnevno. „Ja sam uvjeren da su naši dupini sretni. Inače ja uopće ne bih mogao raditi ovaj posao“, kaže njegovatelj dupina u Duisburgu Roland Edler.

Šteta je samo što dupini ne mogu sami reći jesu li doista sretni ili nisu. To mora sam zaključiti svaki posjetitelj za sebe.