Svakodnevno iz Hercegovine pristižu vijesti o požarištima i herojskoj borbi hercegovačkih vatrogasaca protiv vatrenih stihija. Skoro da i nema mjesta gdje požar nije ostavio pustoš i mrtvilo.

Kočerin i Krtine u Širokom Brijegu, u Čapljini Dretelj, Gradina, Trebižat, Počitelj-Hotanj, Crnica, Bijekovići Šurmanci, Crničko polje, Žitomislići, pa onda Mostar, Gubavica, Raštani, Buna, Miljkovići, Brkanovo brdo, Hodbina, Žitomislići te Neum, Ravno Čitluk - sve su ovo bila ili su i dalje hercegovačka požarišta.

To je postala očajna svakodnevica. Posljednjih dana najkritičnije je na širokobriješkom i čapljinskom području. Samo u Čapljini vatrena linija je bila duga oko 20 kilometara. Pomažu i helikopteri i Oružane snage BiH (OS BiH), a iz Profesionalne vatrogasne postrojbe apeliraju i na pomoć građanstva.

Borba za svaku kuću, maslinu, borić, pa čak i draču

Na Gradini, naselju nadomak Čapljine, udaljenost između vatrenih jezičaka i kuća mjerila se na metre. Ipak, najgore je izbjegnuto, a spašeni su i maslinici Žarkana Pandžića. On je vatru iznad svoje kuće jučer gasio zajedno s vatrogascima, vodom iz kućnog crijeva.

"Vatrogasci su danas i jučer cijeli dan ovdje. Mi smo prskali i natapali liniju koliko smo mogli da ne ide prema kućama, ali samo zahvaljujući vatrogascima spašene su kuće i dobra pa nema veće materijalne štete ", kaže za DW Žarkan Pandžić s olakšanjem. Kaže da je ovo treći, veliki požar od 1984. godine, a za to ima i zanimljivo objašnjenje: "Sada ima manje domaćih životinja pa se, valjda, lakše razbukta zbog narasle trave."

Tek nekoliko metara od njega traje borba vatrogasaca i vatre za život svakog borića.

Među njima je mladi Ante Krvavac iz Čapljine koji je na požarištima već četvrti dan, dobrim dijelom i noću. "Gasimo, to nam je posao. Jest naporno, ali mora se", uspijeva progovoriti s kolegama se boreći s vatrom, snagom vodenog mlaza i izrazito strmim terenom. On je jedan od tek 30-ak vatrogasaca Profesionalne vatrogasne postrojbe Čapljina.

U blizini je njegov mladi kolega Boris Bošnjak, vatrogasac iz Mostara koji s vodom u naprtnjači gasi posljednje tragove vatre. U Čapljinu je stigao kao pomoć Iz Mostara, gdje su također vatrogasci na izmaku snaga. Hercegovačka drača nije prema njemu bila nježna i ruke su mu potpuno izgrebane.

"Ma nije to ništa. Bolje da me drača izgrebala nego da je izgorjela", kaže on žureći napuniti ispražnjenu naprtnjaču vodom.

Sumnja: Požari podmetnuti

Dok gori na Gradini, stigla je i dojava o novim požarima na još tri lokacije. Jedna od njih je i Dretelj gdje se vatra opasno približavala kućama. Dok zvuci vatrogasne sirene paraju gusti dim, požarište obilaze i županijski i općinski dužnosnici, najviši časnici OS BiH, ali stižu i dvije nove dojave o novim požarima. Sve se čini kao beskrajna i uzaludna borba čovjeka i vatre.

"Opravdano sumnjamo da su požari podmetnuti jer prekjučer, kada je počeo puhati vjetar, u isto vrijeme pojavilo se  čak pet požara na različitim i dosta udaljenim lokacijama gdje su gusta makija i borova šuma. Samo zahvaljujući vatrogascima, OS BiH ali i angažiranju građana dragovoljaca, spriječene su materijalne štete", kaže dr. Smiljan Vidić, načelnik Općine Čapljina.

No, potraga za sumnjivcima, barem za sada, uzaludna je - prijava jedne mještanke iz Modriča o sumnjivim osobama u blizini požarišta nije urodila plodom. "Ona je vidjela dvije osobe. Privedeni su, ispitani i pušteni jer nije bilo dokaza da su podmetnuli požar", kaže načelnik Vidić.

2.000 požara, hektari opustošeni, eko sustav izgubljen

I premijer Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg uvjeren je da je za većinu požara kriv čovjek. "Sigurni smo u to i ovo je zločin prema Hercegovini i ljudima koji ovdje žive", tvrdi premijer najavljujući kupnju 'air traktora' - protupožarnog zrakoplova, prijeko potrebnom u često nepristupačnom terenu u Hercegovini. Vlada HNŽ-a ovakvu odluku je donijela nakon 2.000 požara ove sezone.

Dok se čeka na 'Air tractor', hektari šume i niskog raslinja su već izgorjeli. No, Čapljinci se tješe time da su kuće i gospodarski objekti obranjeni. "Tu nema štete, ali je velika šteta šumskog i cjelokupnog eko sustava jer u brdima obitavaju brojne životinje, takoreći od mrava do divljih svinja. Štete ćemo tek zbrajati", zaključuje načelnik Čapljine.