”Pravo na školovanje imati će samo djeca bogatih” ili ”Dajte nam više vremena za razmišljanje”, samo su neke od parola studenata i đaka koji su sa štrajkom počeli još u ponedjeljak. Studenti su najnezadovoljniji tzv. bolonjskom reformom, koju su još prije deset godina u Bruxellesu usaglasili europski ministri obrazovanja.

Glavni problem predstavlja tzv. bakalaureat koji zamjenjuje dosadašnje diplomske i magistarske studije a traje od 6 do 8 semestara. Prema njemu, znanje studenata, profesori ocjenjuju vrijednosnim bodovima koji su prenosivi i vrijede na svim fakultetima zemalja Europske unije. Nakon završenog trogodišnjeg studija, teoretski je moguć nastavak, odnosno, upis na još jednu godinu, na tzv. masterski studij.

Manje inozemnog iskustva tokom studija

Za savladavanje gradiva koje su studenti po starom sistemu imali na raspolaganju 8 semestara, bolonjska reforma predviđa 6 semestara. Da se studenti zbog toga nalaze pod velikim pritiskom, drži i psiholog Burkhard Segers, koji kaže da "ako studente financijski ne potpomažu roditelji ili ako ne dobijaju državnu stipendiju te troškove fakulteta moraju sami snositi i to vlastitim radom, tada su još pod većim stresom”.

Da bolonjska reforma studentima oduzima mnogo vremena, potvrđuje i statistika fakulteta. Samo 15 posto studenata tzv. bakalaureata, je tijekom studija boravilo u inozemstvu. Prije, dok se studiralo još po starom sistemu, ovaj se broj kretao izmedju 20 do 35 posto. Političari, međutim, uglavnom, zagovaraju bolonjsku reformu. Tako primjerice berlinski senator za obrazovanje, Jürgen Zöllner kaže da "ako se pogledaju rezultati anketa provedenih medju studentima, vidjet će se da su oni zadovoljni brzim procesom studiranja i uspješnim ulaskom na tržište rada. Drugim riječima, rezultat je uspješan".

Bolonja ni nakon 10 godina nije “pravilno” primijenjena

Što se pak najviše predstavnice njemačkih sveučilišta (Hochschulrektorenkonferenz), Margret Wintermantel tiče, ona ima razumijevanja za studente i njihove zahtjeve, no, istodobno drži da je "Bolonja jedino pravilno rješenje". ”Sigurno su se dogodile greške u njezinom primjenjivanju", naglasila je Wintermantel, dodavši da to u prvom redu leži u činjenici da "nije bilo dovoljno novca i vremena za bolje provodjenje bolonjske reforme ali da će problemi biti riješeni".

Studenti štrajkaju i zbog skupoće samog studija. Dok mnoga sveučilišta u pokrajinama bivše istočne Njemačke nenaplaćuju studije, studenti u zapadnoj Njemačkoj za jedan semestar moraju izdvojiti i do 500 eura.

Autorica: Selma Filipović

Odgovorni urednik: Anto Janković