Tijekom nedavnog posjeta američkog predsjednika Baracka Obame Berlinu, njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, usprkos nizu komentara koje je izazvao američki špijunski projekt "PRISM", tema prisluškivanje u razgovoru s američkim predsjednikom nijednom nije bila spomenuta. No, njemačka kancelarka Angela Merkel je za svoju suzdržanost imala dobre razloge, a kancelarku ne bi sad smjelo iznenaditi to što se dobar dio javne internetske komunikacije prisluškuje. Jer, i njemački špijuni njuškaju po internetskoj mreži, i to ne samo u konkretnim sumnjivim slučajevima, već to rade na veliko.

Njemačka obavještajna služba BND smije prisluškivati 20 posto međunarodne komunikacije a pretražuje ih na temelju unaprijed određenih kriterija. To je tako regulirano zakonom.

Da bi BND opsežno prisluškivao, ipak mu nedostaju kapaciteti. Naime, prema pisanju tjednika Spiegel, BND trenutno može prisluškivati samo pet posto komunikacije. Tako da tajna služba sad planira u sljedećih pet godina uložiti stotinu milijuna eura u kompjuterski sustav te zaposliti još stotinu djelatnika. Ipak, ovi dodatni troškovi još nisu odobreni.

Aktivnosti BND-a slabe u odnosu na NSA

Samo kada je riječ o borbi protiv terorizma, a zbog detaljnije kontrole, BND je 2011. "skinuo" i pohranio 329.628 dokumenata. Tu je i popis od oko 1.500 ključnih riječi koje se moraju nalaziti u nekoj poruci da bi se poruku smjelo preciznije kontrolirati. Ovo su podaci izvještaja Parlamentarnog nadzornog tijela iz ožujka ove godine. Osim službe BND za inozemstvo, za prisluškivanje su zadužene i Služba za zaštitu ustavnog poretka, odnosno tajna služba unutar Njemačke te Vojna obavještajna služba MAD.

No, aktivnosti BND-a su vrlo male u usporedbi s aktivnostima američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) i britanskog Glavnog stožera za vladine komunikacije (GCHQ), odnosno njihovih špijunskih programa Prism i Tempora.

"NSA ima 60.000 zaposlenih ali za nju rade i druge tvrtke, a u britanskoj tajnoj službi, prema procjenama stručnjaka, radi oko 15.000 ljudi. U BND-ovom odjelu za nadgledanje elektronskih veza ima tek oko 1.500 zaposlenih, što je samo deset posto od onoga koliko imaju Britanci", tvrdi njemački stručnja za tajne službe Erich Schmidt-Eenboom.

BND ima koristi od razmjene podataka

Ali njemačka tajna služba svakako profitira od razmjene dijela podataka koje prikupljaju dvije prijateljske zemlje, posebno u svezi s terorizmom ili kada se radi o njemačkim državljanima. Jer BND-u su tu vezane ruke. Naime, ova služba nema ovlasti prikupljati podatke o svojim državljanima u samoj zemlji. To je zadatak Službe za zaštitu ustavnog poretka, a za nju vrijede strožija pravila.

Zato je sreća što između službi postoji mogućnost razmjene podataka, kazao je nekadašnji šef BND-a Hans-Georg Wieck. "Kako bi se inače pratile pripreme terorističkih napada koje se odvijaju u ovoj zemlji, a o njima unuarnje tajne službe nemaju nikakvih saznanja", pita se Wieck u razgovoru za Deutsche Welle.

Prema najnovijim saznanjima tjednika Spiegel, američka NSA u Njemačkoj mjesečno prati ukupno oko pola milijarde što telefonskih razgovora, e-mailova, sms poruka ili razgovora na chat-stranicama. To zapravo znači da NSA dnevno prisluškuje oko 20 milijuna telefonskih razgovora u Njemačkoj, piše Spiegel pozivajući se na interne podatke iz američke tajne službe. A što sve špijuni skupljaju kao podatke, javnost to nikada neće saznati. Jer, tajne službe naravno i rade u tajnosti.