Itzik prvi put odlazi u vojarnu Yakoov Dori u blizini Tel Aviva. Obučen je u bijelu košulju i ima crnu kipu na glavi. „Uvijek sam želio biti dio toga, ali nisam mogao zbog načina na koji sam živio", kaže on. "Trenutno radim kao socijalni radnik. I sada, u ovoj situaciji, osjećao sam - kao da moram učiniti više."

Itzik se dobrovoljno prijavio za vojnu službu. Ovo je neobično jer je ortodoksni Židov. Mnogi od njih se koncentriraju na vjeronauk i ne moraju ići u vojsku. To ih čini pomalo autsajderima u izraelskom društvu.

Sve se promijenilo

Ali otkako je Hamas napao Izrael, sve se promijenilo. Sve više ultra ortodoksnih Židova ide dobrovoljno u vojsku, kako kaže njen glasnogovornik Daniel Hagari: „Do sada je stiglo preko 2.000 prijava ultra ortodoksnog stanovništva. Razvijamo programe za njih i počet ćemo regrutirati dobrovoljce. Oni će biti primljeni i postati dio ratnih napora naše vojske."

Izraelska vojska je brzo reagirala. Od početka ovog tjedna u tijeku su prve obuke za oko 120 regruta. Vojska govori o povijesnoj prilici za bolju integraciju ultra ortodoksnog stanovništva. Na početku će novi regruti podržavati medicinske službe ili logistiku i administraciju. Za borbene zadatke bila bi nužna duža obuka.

„Najstrašniji trenutak od osnivanja zemlje"

Nechumi Yaffe je prva i jedina ultra ortodoksna profesorica. Ova politologinja primjećuje promjene u zajednici. „Proživljavamo vjerojatno najstrašniji trenutak od osnivanja zemlje", kazala je ona u intervjuu za studio ARD u Tel Avivu. „Ultra ortodoksni Židovi sada jednostavno žele biti saveznici, pomoći i obaviti svoj dio posla."

Yaffe sjedi u uredu u Jeruzalemu. Oko nje nekoliko desetaka ultra ortodoksnih mladih. S laptopima na koljenima organiziraju hranu, zaštitne prsluke ili prijevoz za vojnike na bojište. Vojska je mobilizirala stotine tisuća ljudi u rekordnom roku, što znači da to logistika jedva uspijeva pratiti. Ultra ortodoksni dobrovoljci popunjavaju ovu prazninu – zajedno s drugim inicijativama.

„Mnogi ljudi se sad zbližavaju"

Prije nekoliko tjedana izraelsko društvo je djelovalo podijeljeno kao nikada ranije. U sporu oko reforme pravosuđa, strogo religiozni i sekularni Židovi su bili nepomirljivo suprotstavljeni jedni drugima. To izgleda skoro zaboravljeno. „Mnogi ljudi se sada samo zbližavaju", kaže Yaffe. „Kažu: otišli ​​smo predaleko s vlastitim pogledom na stvarnost. Nismo dovoljno brinuli o našoj braći i dozvolili smo eskalaciju sukoba."

Profesorica je i dalje donekle skeptična što se tiče toga hoće li društveni jaz biti prevladan na duži rok. Ali ona se tome nada. Ona procjenjuje da je oko 30 posto ultra ortodoksnih građana spremno za služenje vojnog roka. Još 20 posto moglo bi si zamisliti da preuzme druge zadatke.

Ali ima i kritičkih glasova. To zna i novi regrut Itzik. „Na početku sam mislio da će biti lako", kaže on. "Ali sada shvaćam da je realnost malo drugačija. Imam šestoro djece. S jedne strane, moja obitelj mi se raduje i ohrabruje me. S druge strane, nije im lako. U našoj zajednici se to ne prihvaća tako lako. Nadam se da će sve ići glatko.“

Uostalom: Itzik nije sam. Jer, prijava ultra ortodoksnih Židova u vojsku izgleda da ne jenjava.

ss/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu