Iako to nije bilo službeno predviđeno, predsjednica američkog kongresa Nancy Pelosi bi na svom putovanju po Dalekom istoku nakon Malezije, ovog utorka navečer (2.8.) mogla posjetiti i Tajvan. O tome stiže sve više vijesti, a tajvanski list "Liberty Times" javlja da bi američka gošća trebala prenoćiti u Tajvanu i sutra se sastati s tajvanskom predsjednicom Tsai Ing-wen prije nego što produži za Južnu Koreju i Japan. Posjet tako visokog gosta iz SAD-a Tajvanu - predsjednica kongresa je u hijerarhiji odmah iza predsjednika i potpredsjednika države - bi bio prvi takve vrste u posljednjih 25 godina. A i sada Peking uporno upozorava kako bi takav posjet bio "provokacija" u "lošem trenutku".

Napetosti između Tajvana i Kine sve više rastu: nedavno je Tajvan održao i vojne vježbe, a Kina neprestance gomila vojne snage i demonstrativno šalje vojne brodove i zrakoplove kroz Tajvanski tjesnac koji taj otok dijeli od Kine. Kineski predsjednik Xi Jinping je prošlog tjedna upozorio američkog predsjednika Bidena kako se SAD "igra s vatrom". A s obzirom da Kina Tajvan smatra dijelom politike "Jedne Kine", Peking najavljuje kako će "odlučno braniti nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet Kine" - svim, pa i vojnim sredstvima.

Ako bi došlo do posjeta Pelosi Tajvanu, kineska vojska "neće sjediti skrštenih ruku", čulo se u Pekingu. Već sredinom devedesetih, kad je SAD "neslužbeno" posjetio tadašnji predsjednik Tajvana Lee Teng-hui, Kina je "probno" ispalila raketu prema Tajvanu. Tada je ta raketa još pala u more.

O čemu se radi u ovom sporu?

Tajvan sa svojih 23 milijuna stanovnika je bio posljednje utočište kineskih snaga generala Chang Kai-sheka u povlačenju pred snagama kineske revolucije Mao Tse-tunga koncem četrdesetih godina prošlog stoljeća. Pobjedom revolucije 1949. je Tajvan i dalje ostao pod samostalnom upravom.

Zapravo se u ono doba Tajvan smatrao "pravom" Kinom: formalni naziv ove otočke države je Republika Kina, za razliku od Narodne Republike Kine. Peking Tajvan smatra tek "privremeno" odcijepljenom pokrajinom - čak i na zastavi NR Kine je jedna veća i četiri manjih zvjezdica gdje jedna od njih predstavlja Tajvan.

Koji međunarodni status ima Tajvan?

Gotovo je bizaran detalj kako je predstavnik Tajvana, a ne Kine bio član Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda sve do 1971. No danas Tajvan nije članica UN-a, a samo 14 država na svijetu uopće održava formalne diplomatske odnose s tom zemljom. Kina pak takve odnose smatra neprihvatljivima: prošle godine je Kina prekinula trgovinske odnose s Litvom jer je ona u Tajvanu otvorila diplomatsko predstavništvo.

Koji su odnosi Tajvana sa SAD-om?

Washington je preko tri desetljeća nakon revolucije u Kini smatrao Tajvan "jedinim" predstavnikom čitave Kine. Tek 1979. je i SAD zatvorio svoja diplomatska predstavništva u Tajvanu i uspostavio odnose s Pekingom. Washington se povukao i iz vojnog sporazuma s Tajvanom o međusobnoj zajedničkoj obrani u slučaju napada.

Usprkos tome, odnosi SAD-a i Tajvana i dalje traju, uključujući i vojnu suradnju. Peking uporno upozorava Washington da ne prodaje oružje toj "odcijepljenoj pokrajini", ali je i prethodni američki predsjednik Trump demonstrativno iskazao podršku Tajvanu i sklopio ugovor o prodaji oružja u vrijednosti od preko 18 milijardi dolara.

Predsjednik Biden je najavio da će "pomoći" Tajvanu ako ga napadne Kina, iako je doktrina Washingtona tek održavanje postojećeg stanja i osiguravanje sigurnosti, osobito u plovidbi po tamošnjem moru. Tako i SAD uporno šalje svoje ratne brodove i avione u taj dio svijeta.

Je li Kina sprema početi rat za Tajvan?

To je teško reći, ali isto tako se već više puta čulo kako je spremna i na vojno rješenje. U siječnju 2019. je kineski predsjednik Xi Jinping izjavio kako stanje s Tajvanom "ne može vječito" ostati status quo: "Ne možemo obećati da ćemo se suzdržati od uporabe sile i zadržavamo mogućnost upotrebe svih potrebnih sredstava", izjavio je kineski predsjednik. Slične izjave su se čule i od drugih visokih dužnosnika Kine koncem prošle godine, baš kao i na Narodnom kongresu održanom početkom ove godine.

Za Xi Jinpinga je "spajanje" Kine i Tajvana neminovno kako bi se ispunio "kineski san" gdje bi Kina do 2049. postala najveća svjetska sila. A napetosti između Kine i Tajvana su bez sumnje povezane i s trenutnim stanjem u Kini i položajem Xija: zbog mjera protiv pandemije kineskom gospodarstvu ne ide tako dobro kako bi čelništvo htjelo - i kako je računalo, a koncem ove godine treba biti odlučeno i hoće li Xi Jinping ostati predsjednik partije i države. Utoliko mu i osobno treba neki uspjeh.

Kakvi su trenutni odnosi Tajvana i Kine?

Ukratko - loši. Na Tajvanu se doduše redovito održavaju izbori, ali glavno pitanje za sve kandidate je uvijek odnos prema Pekingu gdje onda ponekad bude blažih, ponekad oštrijih stavova prema Kini. "Blaži" su dostigli vrhunac 1992. kad je postignut politički sporazum između predstavnika Tajvana i Kine prema kojem su se obje strane složile kako postoji "samo jedna Kina" iako postoje različite predodžbe, kako ta Kina treba izgledati.

No od izbora predsjednice Tsai Ing-wen i njene Demokratske napredne stranke 2016. Tajvan vodi sve "oštriju" politiku prema Kini. Ona ne prihvaća sporazum iz 1992. i teži potpunoj neovisnosti Tajvana. Ta država ima namjeru i oružjem braniti svoju samostalnost: vojni proračun Tajvana se drastično povećava, a 2022. je za vojsku namijenjen rekordni iznos od 16,7 milijardi eura. Predsjednica isto tako demonstrativno pokazuje i podršku oružanim snagama: prošlog utorka je po drugi put u svojem mandatu posjetila i ratni brod tajvanske mornarice s kojeg je promatrala vojne vježbe za slučaj invazije.

No i Kina enormno povećava svoje izdatke za vojsku, a glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijian je za agenciju Reuters komentirao vojne vježbe Tajvana riječima: "Pokušaj Tajvana da se vojno suprotstavi Kini je jednak pokušaju redovnice da zaustavi bojne kočije", izjavio je kineski dužnosnik. "Na kraju će pokušaj propasti."