Tisuće ilegalnih kopača zlata hrle u zlatonosnu regiju oko rijeke Revue i njezinih pritoka. Dolaze iz svih dijelova Mozambika, države koja se nalazi na jugoistoku Afrike, ali i iz inozemstva – ponajviše iz susjednog Zimbabvea, kao i iz Malavija i Zambije.

Vođeni pohlepom za zlatom i nadom u bolji život, ne obraćaju pažnju na zaštitu okoliša. Koriste otrovne tvari poput žive, cijanida i arsena kako bi iz stijena i sedimenata izvukli zlato. Ove visokotoksične materije tijekom procesa eksploatacije završavaju u zraku, tlu i vodi – s katastrofalnim posljedicama po okoliš i ljude. Posebno je pogođen dio rijeke kod brane Chicamba, a to je najvažniji izvor pitke vode u regiji.

Regionalna vlada najavljuje mjere

Kao odgovor n ovakav razvoj događaja, regionalna vlada pokrajine Manica, koja se nalazi u središnjem dijelu Mozambika i graniči sa Zimbabveom, odlučila je suzbiti neformalno iskopavanje zlata. Najavila je strože mjere protiv ilegalnih tragača za zlatom i njihovo kažnjavanje. Također, aktivnosti velikih rudarskih kompanija koje posjeduju koncesije bit će bolje kontrolirane.

Međunarodne kompanije kao što su Xtract Resources plc i Horizonte Minerals plc, obje sa sjedištem u Velikoj Britaniji, već godinama posjeduju koncesije za iskopavanje zlata u Manici. One tvrde da, za razliku od neformalnih kopača, poštuju sve ekološke norme i uredno plaćaju porez u Mozambiku. Ipak, i te kompanije će biti predmet provjere, naglasila je početkom rujna guvernerka pokrajine Manica, Francisca Tomas: „Moramo očuvati riječne tokove i osigurati čistu vodu – ne samo za poljoprivredu, već i za ljude kojima je potrebna voda za piće.“

Riječni tokovi presušuju, voda je zamućena, a mnoge se oblasti sve više zatrpavaju – dijelom i zbog loše državne kontrole i izostanka nadzora nad zaštitom okoliša. Guvernerka traži redovite inspekcije i održivo reguliranje rudarskih aktivnosti. Samo je tako moguće da eksploatacija prirodnih resursa dugoročno bude usklađena s interesima ljudi i prirode.

Uporaba ilegalnih metoda

Okrug Manica ima jedno od najvećih nalazišta zlata u Mozambiku. Međutim, mnogi kopači ne poštuju zakone ni ekološke propise. U nekim se područjima situacija posljednjih mjeseci dramatično pogoršala.

Ilegalni kopač Leonardo Beisicopo otvoreno objašnjava kako vadi zlato: „Prvo meljemo pijesak, zatim koristimo tepihe koji skupljaju zlato. Na kraju dodajemo živu kako bismo vezali zlato. Otpadna voda ide izravno u rijeke.“

Osim žive i drugih tvari, koriste se i strojevi, bušilice, generatori, kompresori, pa čak i eksploziv, dodaje Beisicopo.

Velozo Elias, također kopač, svjestan je opasnosti – ali ne vidi alternativu: „Znamo da je živa štetna za ljude i životinje. Ali nemamo drugog načina da dođemo do zlata.“

Apel zajednicama i vjerskim vođama

Kako bi se zaustavila nekontrolirana eksploatacija, guvernerka Tomas sada traži i suradnju s tradicionalnim i vjerskim autoritetima u okrugu. Njihov je zadatak pomoći u podizanju svijesti stanovništva i provođenju novih pravila.

„Suočavamo se sa ozbiljnim problemom. Rijeke su zagađene, neke su već presušile, a brana Chicamba je jako zamuljena“, rekla je Tomas. „Moramo na tome raditi svi zajedno, kontrolirati kopače i smanjiti zagađenje okoliša.“

Zdravstveni rizici zbog zagađene vode

Ekološki aktivist Bernardo Xavier upozorava na zdravstvene posljedice: „Voda u našim rijekama ekstremno je zagađena teškim metalima, a mnogi nemaju izbora osim da ju piju.“ Zato zahtijeva dosljedno provođenje ekoloških minimalnih standarda u rudarstvu kako bi se dugoročno očuvala kvaliteta vode.

Nije lako podići svijest među kopačima o rizicima, kaže on. Većina njih je vrlo siromašna: „Njima je prioritet prehraniti svoje obitelji. Kada vlasti pojačaju kontrole, oni se privremeno povuku, ali se ubrzo vraćaju. Mnogi su iz inozemstva. To dodatno otežava rad institucija“, zaključuje Xavier.