Europska unija je složna u namjeri da BiH da novu šansu za pokretanje na putu reformi i eurointegracija. Zajednički posjet šefice europske diplomacije Federice Mogherini i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna Bosni i Hercegovini (5.12.) znak je europske podrške, ali i testa. “Imamo jasan mandat da testiramo političku volju novoizabranog rukovodstva i njihovu spremnost na uključivanje u procese koji nisu formalni već suštinski i koji će nam pomoći da krenemo naprijed“, poručila je visoka europska predstavnica.

Kada je BiH u pitanju u Bruxellesu postoji konsenzus oko nekoliko pitanja. Prvo, da zemlji treba dati novu šansu. Svi se slažu i oko toga da je trenutni „status quo“ u zemlji nedopustiv. Međutim, dok u BiH mnogi očekuju da europski dužnosnici dođu s „gotovom ponudom“ koja se prvenstveno ogleda u njemačko-britanskoj inicijativi, u EU-u kažu da je taj prijedlog samo jedan od mnogih koji se još razmatraju kada je riječ o novom europskom pristupu političkom i ekonomskom čvoru u toj zemlji: “Sastat ćemo se s novoizabranim članovima Predsjedništva, političkim vođama, predstavnicima civilnog društva i osobama iz poslovnih krugova u BiH. Saslušat ćemo ih i pozvati da djeluju. EU je spreman "novim očima" sagledati situaciju u BiH i koji bi to bili novi koraci, ali pod uvjetom da bude ozbiljnog odgovora političkih vođa i institucija u zemlji“, izjavio je povjerenik Johannes Hahn. Tako će na isto pitanje, o očekivanjima od ovog posjeta, europski dužnosnici odgovoriti da se prvenstveno nadaju dobrim vijestima koje ih čekaju u Sarajevu.

Kolika je europska naivnost u slučaju BiH?

U ocjenjivanju situacije, i to ne samo trenutne, u BiH, u Europskoj uniji se pored riječi „zastoj“, „ograničeni napredak“ ili „politički čvor“ često može naići na gestikulaciju koja podrazumijeva slijeganje ramenima, nemoćno širenje ruku pa i povremeno hvatanje za glavu inače suzdržanih europskih diplomata i birokrata. Podaci o zemlji su nemilosrdni i oni govore o najvećoj stopi nezaposlenosti među mladima u Europi, od čak 59 posto. BiH je s 28 posto druga u Europi po broju ukupno nezaposlenih, a ima i najnižu razinu kvalitete poslovnog okruženja, ali i najvišu percepcije korupcije. U Bruxellesu se konkretno definiraju najveći problemi zemlje od nepostojanja političkog konsenzusa, preko komplicirane institucionalne strukture, teške društveno-ekonomske situacije i problematične vladavine prava. Pitanje ustavnih reformi koje je slovilo kao uvjet svih uvjeta u cilju napretka BiH pokazalo se previše komplicirano i kontroverzno, bar u ovom trenutku.

EU kaže da prioritet sada stavlja na područja koja će građanima BiH donijeti nužno poboljšanje svakodnevnog života, kao što je ekonomsko upravljanje ili reforma pravosuđa. U borbi za „novi elan“ na putu BiH EU podršku traži novoj strategiji, novim ljudima na najvišim pozicijama u Bruxellesu, ali i u novoj vlasti u BiH. Tako je novoizabrani povjerenik za pregovore o proširenju izašao s novim osobnim pristupom situaciji u BiH. „Mnogi su već bili svjedoci različitih neuspješnih pokušaja u BiH i osjećaju se obeshrabrenima i u nemogućoj situaciji. Međutim, u političkom i profesionalnom životu čovjek mora imati minimum naivnosti kako bi pokrenuo stvari. Ono što nam je potrebno jest ono malo naivnosti da kada se odškrinu vrata mi kroz njih prođemo, i to je ono što ću ja pokušati“, najavio je Johannes Hahn.

Kompromis kao fundamentalni izazov u BiH

Nije tajna da je BiH u posljednja dva desetljeća bila „zatrpana“ dobrim namjerama i uvijek novim inicijativama. Najveći dio njih je propao, a neke su čak i pogoršale situaciju zbog frustracije kako građana BiH tako i EU-a usljed još jednog neuspjeha. Zato europski analitičari upozoravaju Bruxelles da ovoga puta ipak ne bude naivan i izbjegne istu zamku. “Ako i ova inicijativa ne urodi plodom rizik je velik da ćemo se naći u još lošijoj poziciji od one koja je bila“, upozorava direktor Centra za južnoeuropske studije iz Graza, Florian Bieber.

“Opasnost je da će zemlje članice EU-a tada dići ruke i reći: Mi zaista odustajemo! Od fundamentalnog značenja je da političke vođe u BiH, koji su najčešće imali druge prioritete, a ne eurointegracije, stavimo u poziciju da ne budu samo na riječima posvećeni EU-u“, objašnjava Bieber.

Pred svoj put u Bosnu i Hercegovinu Mogherini i Hahn su poručili da od lokalnih čelnika i nove vlasti očekuju dokaz o „ozbiljnosti i usvajanje prioriteta“ koji se odnose na bolji život građana i napredak zemlje na europskom putu. Europski političari ponovo spominju zahtjeve za „zajedničkom vizijom u BiH“, pozivaju osansko-hercegovačke vođe na „hrabrost u postizanju kompromisa“ i „odgovornost za prelazak s riječi na djela“. U EU-u svi se slažu da je postizanje kompromisa u BiH fundamentalni izazov. Ostaje još da se vidi je li Europa naučila kako da kod bosansko-hercegovačkih čelnika pokrene do sada nepostojeću želju za kompromisom odnosno je li došla do ponude koju u BiH neće moći odbiti?