Njemačka biskupska konferencija (Deutsche Bischofskonferenz, DBK) na upit novinara DW-a ni u jednom trenutku nije dovelo pod znak pitanja instituciju „mise zadušnice". Nije niti poručila što bi „kolege" u Hrvatskoj trebali (ili ne) činiti po pitanju misa zadušnica za fašističke čelnike.

Ali je u svojoj ekspertizi (na nekoliko stranica) jasno i nedvosmisleno poručila što misli o održavanju takvih rekvijema. Prenijet ćemo najvažnije dijelove ekspertize kako bi čitatelji DW-a mogli i sami donijeti sud po tom pitanju, odnosno načinu na koji se DBK odnosi i pozicionira prema nacističkoj diktaturi.

Tijekom nacionalsocijalističke vladavine i u tadašnjoj Njemačkoj je bilo planirano održavanje mise zadušnice za poglavara Njemačkog Reicha Adolfa Hitlera – u slučaju njegove smrti, tvrdi DBK. Na to upućuje jedna nedatirana bilješka kardinala Adolfa Bertrama, vjerojatno iz 1944. godine.

Ručno sastavljeni zapis kasnije je prekrižen, odnosno nikada nije objavljen. Mnogima je ipak ta bilješka i danas jedan od dokaza ideološke bliskosti nekih članova tadašnjeg njemačkog klera s fašističkim diktatorom Adolfom Hitlerom.

Mise za časnike Wehrmachta?

DBK na upit Deutsche Wellea ne može u potpunosti isključiti mogućnost da je nakon kraja Drugog svjetskog rata 1945. godine u njemačkim katoličkim crkvama, osim misa zadušnica za pale njemačke vojnike, održan i neki rekvijem za visokorangirane časnike njemačkog Wehrmachta ili NS-vlade. „Obzirom na represije i progon Katoličke crkve od strane nacionalsocijalista, to se čini malo vjerojatnim", dodaje Njemačka biskupska konferencija.

Pitali smo DBK jesu li po tom pitanju njemačkim dijecezama, odnosno župama poslane konkretne instrukcije kako postupati ukoliko netko npr želi održati rekvijem za Hitlera? „Za sada nema dokaza o postojanju odgovarajućih uputa od strane njemačkih biskupa upućenih kleru", tvrdi DBK.

Na molbu DW-a da prokomentira održavanje mise zadušnice za ustaškog poglavnika Antu Pavelića u centru Zagreba, Njemačka biskupska konferencija poručuje:

„Za razliku od nacionalsocialističkog Njemačkog Reicha, u Hrvatskoj je bliskost nacije i katoličke konfesije bila puno jače izražena. Ante Pavelića je u 30-im godinama prošlog stoljeća bio vođa nacionalističkog pokreta „Ustaša". Nakon okupacije Jugoslavije od strane njemačkog Wehrmachta od 1941. do 1945. on je kao vođa „Nezavisne Države Hrvatske" bio najodgovorniji za ubijanje  cca. 80.000 do 100.000 ljudi u koncentracijskom logoru Jasenovac (među njima je dokazivo bilo 47.627 Srba, 16.137 Sinta i Roma, 13.116 Židova, 4.255 Hrvata) i deportaciju hrvatskih Židova".

Odnos Crkve i NDH

DW je u kontaktu s Njemačkom biskupskom konferncijom zanimalo i kako se od strane DBK gleda na odnos Katoličke crkve u Hrvatskoj i vodstva NDH tijekom Drugog svjetskog rata. „U međuvremenu se može smatrati povijesnom činjenicom da je unutar Katoličke crkve u Hrvatskoj posebice na samom početku (1941.) bilo velikih simpatija i onih koji su podržavali ideju katoličko-nacionalne Hrvatske" – pogotovo što je i Pavelić odlučno nastupao sa simpatijama prema Crkvi, kaže DBK. U nastavku se komentira odnos Stepinca i ustaškog režima:

„Posebno se zagrebački nadbiskup Stepinac, koji je bio zatočen nakon 1945. za vrijeme vladavine jugoslavenskog državnog predsjednika Tita, ubrzo založio za progonjene hrvatske Židove; odbacio je prisilne konverzije pravoslavnih Srba i od 1942. otvoreno kritizirao zločine ustaša." NDH je proglašena 10. travnja 1941. Pavelić se u to vrijeme još nalazio u Italiji. U Zagreb je stigao 15. travnja.

DBK na upit DW-a kaže kako bi tadašnje povijesne okolnosti mogli rasvijetliti dokumenti iz pontfikata Pija XII, koji će istraživačima biti na rasplaganju od proljeća 2020. „Ostaje za vidjeti u kojoj će se mjeri Hrvatska biskupska konferencija posvetiti toj temi", dodaje DBK.

„Distanciranje Bozanića"

DBK naglašava pritom posebno činjenicu da je Katolička crkva u Hrvatskoj prošle godine prvi put obilježila sjećanje na žrtve holokausta, te da je time „postalo nedvosmisleno jasno da je zagrebački nadbiskup Bozanić u najmanju ruku distanciran prema praksi održavanja misa zadušnica za ustaškog poglavnika Pavelića."

DBK u tom kontekstu podsjeća na Bozanićevu propovijed u kojoj je govorio o zločinima u Jasenovcu i deportaciji hrvatskih Židova, odnosno na činjenicu da se „time po prvi put jedan hrvatski biskup javno distancirao od zločina iz ustaškog doba."

Što se tiče same mise zadušnice za Pavelića, poruka Njemačke biskupske konferencije je jasna: „Iz današnje se perspektive čini upitnim svjesno održavanje svete mise za jednog međunarodnopravno izopćenog ratnog zločinca."