Iskazi Šukera i Polančeca naslanjaju se na izjavu bivšeg potpredsjednika Vlade iz Račanovog doba i tadašnjeg predsjednika Nadzornog odbora Slavka Linića kako sama Ina nije bila razlog privatizacije, već je trebalo financirati dubioze u brodogradnji, poljoprivredi i prehrambenom sektoru te da se Inom loše gospodarilo, kao što je ocijenio SDP-ovac Ljubo Jurčić. Aktualni potpredsjednik Vlade i predsjednik Nadzornog odbora Ine Ivan Šuker tvrdi kako je uzrok svih problema u Ini prvi ugovor o privatizaciji, sklopljen u vrijeme koalicije na čelu sa SDP-om. "Dobili ste novac od Privredne banke, jedne i druge, dobili ste novac od Riječke banke. Prodali ste upravljačko pravo Hrvatskog telekoma bez bonusa i prodali ste Inu budzašto da biste financirali deficit", kazao je Šuker, koji je ponavljao kako sadašnja Vlada nije prodala niti jednu dionicu MOL-u.

"Inom se nije dobro upravljalo"

Vlada je, podsjetio je Šuker, prodala sedam posto dionica zaposlenicima Ine, sedam posto je dala braniteljima, a 15 posto dionica je dala na burzu. MOL je ubrzo otkupio većinu tih dionica i sada ima dva posto dionica više od Vlade, tj. 49 posto. U prvom ugovoru je, tvrdio je dalje Šuker, definirano da se dionički ugovor između Vlade i MOL-a morao mijenjati jer je jedan od vlasnika, točnije Vlada, pala ispod 50 posto. Nakon toga su započeli pregovori o izmjeni dioničkog ugovora, a prema njegovim riječima glavnu riječ vodio je tadašnji ministar Damir Polančec.

A Polančec je, objašnjavajući razloge za izmjenu ugovora o prodaji Ine u vrijeme HDZ-ove Vlade, kazao kako je Ini prijetio stečaj. "Inom se nedovoljno dobro upravljalo, to je jedan od glavnih razloga", dodao je. Polančec je pozvao i premijerku Jadranku Kosor da skine oznaku tajnosti s ugovora i aneksa ugovora o plinskom biznisu, koji su po njemu štetni po Hrvatsku.

I Šuker i Polančec inače su izjavili kako se ni jedna odluka u Vladi nije mogla donijeti bez znanja i suglasnosti bivšeg premijera Ive Sanadera.

"Hrvatska strana je kriva za zastoj u modernizaciji"

Što se čulo tijekom dvodnevnog rada saborskog Istražnog povjerenstva? Puno međusobnih političkih prozivki. Jer, HDZ-ove članove zanimalo je zašto je MOL dobio pravo veta na 17 pitanja i zašto se uopće išlo u prodaju, dok je SDP-ovce zanimalo zašto nisu modernizirane rafinerije i što je s plinskim dijelom Ine. No i jedni i drugi prst su upirali u Tomislava Dragičevića, kojeg je za čelnog čovjeka Ine postavio bivši predsjednik Stjepan Mesić.

Za predsjednika Nadzornog odbora Ine od 2000. do 2004. Slavka Linića zastoju u modernizaciji rafinerija kriva je hrvatska strana jer je imala većinu u upravi i nadzornom odboru. "Mađarska strana nije imala ovlasti zaustavljati odluke koje bi išle u tom smjeru. A činjenicu da oni nisu blokirali modernizaciju rafinerija potvrđuje i to da je ona pokrenuta nakon što je MOL 2009. dobio ovlasti i da je sada na tom planu učinjeno puno više nego kada je hrvatska strana dominirala", rekao je Linić.

Uloga Mesićevog čovjeka Dragičevića

Damir Polančec ispričao je kako mu je Dragičević nudio Ininu karticu za besplatno gorivo, kakvu su imali svi članovi Nadzornog odbora, te je dodao da mu je jasno kako je Dragičević Mesićev čovjek. "U upravi Ine bilo je više struja, jasno je tko je bio politički patron Dragičevića, a tko ostalih. Dragičević je u pojedinim fazama pregovora sam bio često kod predsjednika Mesića, uz preporuku premijera Sanadera", rekao je Polančec i objasnio kako su Mesića informirali o dionicama i o plinskom biznisu.

Polančec je kazao kako je on došao na čelo Nadzornog odbora Ine kada su nagomilani problemi vodili tu tvrtku u stečaj. "Svi kažu da su problemi nastali kada sam ja postao predsjednik Nadzornog odbora. Ja se nadam da će se Sanader odazvati i objasniti zašto nije htio da Šuker bude predsjednik", objasnio je Polančec.

Na ispitivanju se vjerojatno neće pojaviti bivši premijer Ivo Sanader, koji nije zaprimio poziv iako bi to prema mišljenju predsjednika Ive Josipovića trebao učiniti jer je sigurno o tome svemu pročitao na internetu ili čuo u vijestima. Povjerenstvo će razmotriti hoće li mu uputiti novi poziv.

Autor: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm