Intervju koji je novi predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel dao Lisi Nienhais i Romanu Pletteru za tjednik Die Zeit je prvi nakon što je prošlog tjedna sudjelovao na redovitom sastanku predsjednika svih središnjih banaka zone eura. Zna li ESB da je inflacija u Njemačkoj već preko 5%? Zna li i predsjednik njemačke središnje banke koliko danas košta litra benzina? 

Joachim Nagel to zna: oko 1,70 eura i to je dobrih 20% više nego prije godinu dana. Živežne namirnice su poskupjele 5%, sve cijene rastu. Ali za razliku od uobičajenih izjava središnjih bankara, Nagel ne misli kako tu središnja banka ništa ne može i ne treba učiniti: to jest posljedica neočekivano snažnog oporavka gospodarstva, tu jest i kritična geopolitička situacija između Rusije i Ukrajine.

"Kad cijene energenata samo kratkotrajno osciliraju, središnja banka dobro čini da bude suzdržana", kaže Nagel. Ali odmah i dodaje: u ovom slučaju se čini da će te cijene biti visoke duže razdoblje i da će već to utjecati na porast ostalih cijena. A uzrok inflacije nisu samo cijene energenata: tu je i tržište novca koje je godinama bilo "prebogato" opskrbljeno likviditetom jer je i inflacija bila niska. Ali "sad smo došli do točke gdje je školski slučaj kad treba djelovati središnja banka."

To neće proći pa je to onda i naš posao

Sve je to što se već dugo čuje, osobito od njemačkih kritičara otkupa državnih obveznica i nulte eskontne stope ESB-a. Kako se po medijima nagađa, zapravo je to i sukob s čelnicom Christine Lagarde - a ne politička promjena u Berlinu bila i razlog odlaska prethodnog čelnika Bundesbanke, Jensa Weidmanna. Nagel tu očito zastupa isto mišljenje i što je onda doživio na prvom sastanku Vijeća ESB-a prošlog tjedna? 

"Najprije tu moram reći kako sam srdačno primljen. Uzbudljivo je doživjeti način na kojem se raspravlja. Svi članovi Vijeća ESB-a su usprkos raznolikosti mišljenja, potpuno svjesni kako je stabilnost cijena naš najvažniji cilj." Dugo se raspravljalo o ovoj inflaciji i na kraju je bio potpun konsenzus - dakle i među tradicionalno "mekim" članicama kao što je Italija, da se već na sastanku u ožujku "preispita" politika novca ESB-a.

Zato jer je i drugima jasno kako ovo poskupljenje nije tek prolazni poremećaj, Nagel vjeruje kako će već tada biti odlučeno o okončanju programa otkupa državnih obveznica, a uvjeren je i kako će "već ove godine" biti povećana eskontna stopa ESB-a - planirane mjere vidi u tom redoslijedu. Jer je posve realna opasnost da će se pojaviti sekundarni val inflacije - već zbog sve većih troškova života i sindikati traže ozbiljnije povišice i tu je lako doći u spiralu sve većeg poskupljenja. Jer i ovako, Nagel procjenjuje kako će inflacija u ovoj godini u Njemačkoj biti "osjetno preko 4%" i dodaje kako u nekim drugim zemljama zone eura stopa poskupljenja "već doseže dvoznamenkasti postotak".

Trebamo jasna - i stroga pravila

Središnji bankari "moraju tim više biti budni" već i zbog planirane tranzicije u ekološku energiju, što znači da će to biti trajan pritisak na cijene. Nagelova plaća nije povezana s inflacijom i o takvim dogovorima nema dobro mišljenje jer zapravo već i kad se inflacija očekuje, onda će ona svakako i doći. Ali mu je isto tako jasno kako je već više država financijski interveniralo u tom sektoru jer je ta stopa poskupljenja i političko pitanje kakve ona ima socijalne posljedice.

To svakako ima posljedica opet na inflaciju, ali još više na državne dugove. Zapravo Nagel u razgovoru nije oštro odbio niti inicijativu Francuske jednostavno potezom pera povisiti odredbu stabilnosti sa 60% BDP-a - ali da se onda razmisli o "jasnim, jednostavnim i strogim pravilima" kojih će se svi onda doista i držati. A i kad je o državnom dugu riječ, tu niti Njemačka nije uvijek bila bez grijeha, a oni posvuda rastu.

To se osobito odnosi na goleme programe potpore kako bi se sanirale posljedice pandemije. I tu je svojevrsno iznenađenje mišljenje Nagela kako je ESB "u doba korone i prije toga učinio važan i dobar posao". No vremena su se promijenila i sad i središnja banka treba okrenuti novu stranicu i prilagoditi se novim okolnostima.

I pitanje osobnog odnosa novog njemačkog čuvara eura s čelnicom ESB-a, Christine Lagarde možda neće svi očekivati: "Razmjena mišljenja s njom je veoma dobra. A mislim da ona obavlja odličan posao", kaže direktor Bundesbanke. Čak i na provokativno pitanje, je li ga smeta što ona nije ekonomistica, odgovara: "Ne, ne smeta. I kao ekonomist nemate odmah odličan odgovor na sva pitanja politike novca. Važno je i da je Vijeće ESB-a sastavljeno od mnogih različitih kvalifikacija. (...) Jedno takvo tijelo živi od različitih pozadina. I moja osobna želja je nekad bila studirati medicinu. To bi možda bilo korisno i u politici novca: temeljna pretraga kako bi se propisao pravilan recept", kaže Nagel u tjedniku Die Zeit.