1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Društvo

Integracija "Made in Germany"

Astrid Prange
8. lipnja 2018

Je li uspješna integracija novi zaštitni znak Njemačke? Dok se u javnosti s čuđenjem diskutira o kaosu u Saveznom uredu za migracije i izbjeglice, integracija u svakodnevici funkcionira puno bolje nego što se očekivalo.

Foto: picture-alliance/chromorange/C. Ohde

Velika pohvala stiže baš iz Kanade. Britansko-kanadski autor bestselera i stručnjak za migracije Doug Saunders smatra da je Njemačka po pitanju integracije među "najuspješnijim zemljama" svijeta.

Saunders je autor bestselera "Arrival City". U svojoj knjizi opisuje kako teče proces doseljavanja u SAD-u, Kini, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Turskoj i Njemačkoj. Ogledni primjer integracije za njega je Offenbach u njemačkoj saveznoj pokrajini Hessen.

Taj grad, u kojem udio stranaca iznosi 37 posto, što je najviše u Njemačkoj, po Saundersovom mišljenju raspolaže s četiri kriterija koja omogućavaju uspješnu integraciju: pristup obrazovanju i tržištu rada, prihvatljive cijene stambenog prostora te društvene mreže koje - funkcioniraju.

Gastarbajteri i balkanske izbjeglice

Bacimo li pogled unatrag, tema integracije se provlači kroz povijest Savezne Republike poput crvene niti – iako je politička relevantnost porasla tek u 90-im godinama. Nakon kraja Drugog svjetskog rata u Njemačku su došli najprije milijuni prognanika, a kasnije milijuni gastarbajtera.

U 90-im godinama su ratovi na Balkanu prouzročili veliki izbjeglički val u smjeru Njemačke. Nakon raspada Sovjetskog Saveza njima se pridružilo i nekoliko milijuna osoba iz SSSR-a njemačkog podrijetla koje su se vratile u domovinu svojih predaka. 2004. je proširenje Europske unije na istok opet donijelo velike selidbe u smjeru Njemačke. A 2015. je s Bliskog istoka stiglo oko milijun izbjeglica.

Veliki val doseljenika s područja bivšeg Sovjetskog Saveza u 90-im godinamaFoto: picture alliance/dpa

Njemačka, doseljenička zemlja: 2017. u Saveznoj Republici je, po podacima Središnjeg registra za strance (AZR) živjelo oko 10,6 milijuna ljudi stranog državljanstva. Migrantsko podrijetlo je imalo oko 18,6 milijuna ljudi (znači da ili sami, ili netko od njihovih roditelja potječe iz inozemstva).

"Arrival Country Germany"

Ali koliko je zapravo dug put od  "Arrival Cityja" kao što je Offenbach do Njemačke kao "Arrival Country"? Pogled u službene statistike otkriva da je integracija u Njemačkoj napredovala puno bolje nego što se to misli, i to usprkos svim problemima i deficitima. U nastavku donosimo pet područja u kojima je ostvaren napredak.

Obrazovanje: Između 2005. i 2016. mladi su migranti nadoknadili zaostatak na polju akademskog obrazovanja. 2005. je samo 13,9 posto mladih u starosnoj skupini od 25-35 godina završilo neku višu ili visoku školu. A 2016. ih je bilo 26 posto, sudeći po podacima Saveznog ureda za statistiku

Napredak i po pitanju školskog obrazovanja. Sudeći po službenom izvještaju o integraciji, porastao je broj maturanata među učenicima koji potječu iz migrantskih obitelji – s 9 posto (2010.) na 17 posto(2015.). Srednju stručnu spremu je 2015. steklo njih 44 posto, što je šest posto više nego 2010.

Posao: Pada broj nezaposlenih – i među doseljenicima. Udio nezaposlenih među osobama migrantskog podrijetla je pao sa 17,9 posto u 2005. na 7,1 posto u 2016. Ali je još uvijek puno veći nego kod Nijemaca. Među njima je stopa nezaposlenosti u istom razdoblju pala s 9,8 posto na 3,4 posto.

Pozitivan je i razvoj među azilantima. Po navodima Savezne agencije za rad, u međuvremenu oko 216.000 izbjeglica, odnosno svaka četvrta osoba koja je od 2015. u Njemačku došla iz neke ratom pogođene ili krizne zemlje, ima posao i socijalno je osigurana. U tu brojku nisu uračunate osobe koje zarađuju 450 (ili manje) eura mjesečno i kojima država pomaže u financiranju troškova života.

#DE_facto: Rast nataliteta zahvaljujući migrantima?

03:23

This browser does not support the video element.

Institut za istraživanje tržišta rada i zanimanja (Iab) procjenjuje da će samo u ovoj godini oko 100.000 izbjeglica "stupiti" na njemačko tržište rada. Istina je ipak i to da je broj primatelja socijalne pomoći među arapskim i afričkim izbjeglicama još uvijek jako visok. Oko milijun ih živi od državne pomoći.

Državljanstvo: Broj stranaca koji uzimaju njemačko državljanstvo kontinuirano raste od 2014. Prije četiri godine je 108.422 doseljenika uzelo njemačko državljanstvo, a u prošloj godini je to učinilo njih 112.211. Na vrhuncu procesa doseljavanja osoba s područja bivšeg Sovjetskog Saveza u 90-im godinama taj broj je doduše bio gotovo dva puta veći. Njemačko državljanstvo najčešće uzimaju turski državljani.

Politički angažman: Od ukupno 709 zastupnika u aktualnom Bundestagu po navodima Medijske službe za integraciju (Mediendienst Integration) njih 58 je iz doseljeničkih obitelji – što čini udio od 8,2 posto aktualnog saziva. 2013. je njihov udio iznosio 5,9 posto, a 2009. samo 3,4 posto. Iako angažman migranata u političkom životu kontinuirano raste, oni su još uvijek politički podzastupljeni.

Sport: Karataši, kriketaši, nogometaši – integracijski angažman njemačkih sportskih klubova se financira i novcem iz javne blagajne. Jedan od najpoznatijih projekata je inicijativa "1:0 für ein Willkommen" (1:0 za dobrodošlicu) Njemačkog nogometnog saveza (DFB). Bilanca je uspješna: u međuvremenu više od 40.000 izbjeglica igra u nekoj nogometnoj momčadi. Subvencije prima i Njemački olimpijski sportski savez (DOSB), i to za svoj dugogodišnji program "Integracija kroz sport".

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi