Stalno pristižu nove loše vijesti za njemačku privredu. Američki koncern Intel je u ponedjeljak (16.09.) objavio da će na najmanje dvije godine zamrznuti 30 milijardi eura težak projekt izgradnje dvije tvornice čipova u istočnonjemačkom Magdeburgu.

To je doduše posljedica Intelovog internog programa štednje, ali taj slučaj pokazuje da vladajuća koalicijska vlada socijaldemokrata, zelenih i liberala nije u stanju potaknuti investicije.

Intel je planirao izgradnju tvornice čipova koja bi zaposlila 3.000 ljudi. Vlada je obećala subvencije u visini od 9,9 milijardi eura, zato što je u tvornicama čipova na njemačkom tlu vidjela stratešku prednost smanjivanja ovisnosti od azijskih proizvođača, naročito u automobilskoj industriji.

Ekonomist sa Sveučilišta Heinrich Heine u Düsseldorfu Jens Südekum kaže da je dobavljanje čipova za digitalizaciju automobila veliki problem njemačke automobilske industrije. „Intel je htio započeti proizvodnju čipova po mjeri kupaca, što bi njemačkoj automobilskoj industriji omogućilo da dobije točno ono što joj je potrebno za napredak digitalizacije“, kaže on.

Ova vijest o odlaganju Intelove investicije došla je samo dva tjedna nakon Volkswagenove najave, da će vjerojatno zatvoriti dvije svoje tvornice u Njemačkoj zbog male potražnje za električnim automobilima.

Glavni ekonomist holandske banke ING zadužen za Njemačku Carsten Brzeski, smatra da oba slučaja ukazuju na veliki problem Njemačke s investicijama: „Ono što trenutno vidimo jest privreda koja faktički stagnira četiri godine, i što se događa s nekom zemljom kada se deset godina pogoršava konkurentnost“.

Zašto Intel odgađa gradnju?

Brzeski podsjeća na to da je Intel zbog svojih velikih problema stavio na led njemačke planove. Intelov šef Pat Gelsinger je najavio da će pored gradnje tvornica u Njemačkoj biti zamrznut i sličan projekt u Poljskoj: „Moramo hitno dalje poraditi na tome da stvorimo konkurentnu strukturu troškova kako bismo ostvarili cilj koji smo zacrtali prošlog mjeseca da uštedimo deset milijardi dolara“. Ovo je on izjavio u priopćenju za medije i u pismu radnicima Intela.

Proizvođača čipova iz kalifornijske Santa Clare počeli su preticati konkurenti te je izgubio nekadašnju tehnološku prednost. Koncern više ne spada u 10 najuspješnijih proizvođača poluvodiča na svijetu i na burzi mu je vrijednost pala na ispod 90 milijardi eura. Jedan od pionira umjetne inteligencije Nvidia ima, usporedbe radi, vrijednost od 2,9 bilijuna dolara.

Alexander Schiersch s Njemačkog instituta za proučavanje privrede (DIW) u Berlinu rekao je da je Intel imao ambiciozne planove „koji se nisu ostvarili". U razgovoru za DW on navodi ključne faktore od kojih ovisi Intelova budućnost. Koncern mora pronaći kupce za svoje čipove, povećati efikasnost svoje strategije za umjetnu inteligenciju i naposljetku mora smanjiti troškove poslovanja. U posljednjem kvartalu Intel je imao gubitak od jedne milijarde dolara uz smanjen promet, pa je prošlog mjeseca objelodanio da će otpustiti 15.000 radnika i da će uštedjeti 10 milijardi eura. Osim toga neće biti isplaćivana dividenda.

Hoće li šef koncerna Pat Gelsinger imati uspjeha ovisi u velikoj mjeri od ostvarenja planova da se firma transformira po takozvanom „faundry modelu", kao poduzeće koje proizvodi poluvodiče za eksterne mušterije. Ali Intel sporo pronalazi mušterije za taj model. Zato je nedavna najava da će Intel ući u partnerstvo s Amazonom bila značajan uspeh.

Na temelju aktualnih poteškoća koje ima Intel, Schiersch procjenjuje da vjerojatnost realizacije projekta u Magdeburgu „ne iznosi više od 50 posto“.

Što će se dogoditi s 10 milijardi eura subvencija?

Odgađanje gradnje tvornice čipova u Njemačkoj je ujedno i udarac za planove Europske unije u sektoru poluvodiča. Između Berlina i Bruxellesa bi se opet  mogao razviti spor oko toga kako će biti upotrijebljeno 10 milijardi eura subvencija. Njemački ministar financija, liberal Christian Lindner je odmah predložio da se tim novcem popune rupe u proračunu. Njegovi koalicijski partner Zeleni odbijaju ovaj prijedlog i zahtijevaju da se novac namjeni ostvarenju ciljeva u polju klimatske politike. A socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz do sada se nije izjasnio. Poznavaoci prilika u Ministarstvu financija kažu za DW da se u ministarstvu traže mogućnosti da se neiskorištena sredstva nekako vrate u budžet.

Za ekonomista Carstena Brzeskog ova prepirka koalicijskih partnera o subvencijama načelno govori i o ekonomskim ambicijama koalicijske vlade: „Stječe se dojam da njemačka vlada nema stvarno smišljenu, dugoročnu gospodarsku strategiju“.