Iranski veleposlanik u Njemačkoj Madžid Nili zatražio je od njemačke vlade "pojašnjenje” o Ramsteinu: smatra li se uporaba ove zračne baze od strane SAD‑a za napade na Iran  "agresijom” u smislu Rezolucije UN‑a 3314? Prema toj rezoluciji, kao čin agresije smatra se situacija kada jedna država napada drugu s teritorija treće države. Veleposlanik ne tvrdi da je to već slučaj: "Još ne znamo odnosi li se to na Ramstein ili ne”, rekao je Nili.

Ramstein u saveznoj pokrajini Rheinland‑Pfalz (Porajnje-Falačka) najveća je američka zračna baza u Europi. “Ramstein Air Base izuzetno je važno logističko čvorište američke vojske”, kaže bivši direktor NATO‑a William Alberque u razgovoru za DW. "Baza se naziva i vratima prema Europi. Odavde se letovi iz SAD‑a  nastavljaju dalje prema Africi te Bliskom i Srednjem istoku.”

Temelj za korištenje Ramsteina je pravo stacioniranja regulirano Sporazumom o boravku od 23. listopada 1954. Njegova primjena potvrđena je i nakon njemačkog ujedinjenja 1990. Tu su i dodatni dogovori iz NATO‑ovog statuta o vojnim snagama. Baza ima poseban status: iako se nalazi na njemačkom teritoriju, uživa svojevrsni imunitet – njemački dužnosnici smiju ući samo uz odobrenje američkog zapovjednika.

Nejasna uloga Ramsteina u operacijama protiv Irana

Koju točno ulogu Ramstein ima u američkim napadima na Iran, Alberque nije precizirao. Ipak kaže: “Ramstein nije čvorište za borbene operacije.”

Na početku rata Španjolska je blokirala svoje baze za SAD jer smatra da su napadi na Iran protivni međunarodnom pravu. Njemačka Ljevica (Die Linke) zatražila je isto za Ramstein.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius (SPD) zasad ne vidi razlog da ograniči američko korištenje Ramsteina. "Trenutno ne vidim razlog za sumnju u zakonitost uporabe Ramsteina”, rekao je on u ponedjeljak (16. ožujka).

Znanstvena služba Bundestaga: moguća otkazna klauzula

Može li Njemačka uopće nešto promijeniti po pitanju korištenja te baze?
“Bilo bi vrlo teško ograničiti američke operacije u Ramsteinu”, navodi Alberque. “Ako bi zaista htjeli, mogli bi, ali bilo bi vrlo neobično – i ne vjerujem da to žele.” Podsjeća i na to da SAD ima i druge važne vojne objekte u Njemačkoj te da Berlin ne želi dovoditi u pitanje savezničku lojalnost.

Znanstvena služba Bundestaga dala je precizniji odgovor: Sporazum o boravku i NATO‑ov statut o vojnim snagama mogu se i otkazati, tvrdi služba, te dodaje da bi povlačenje američke vojske bilo moguće tek nakon dvogodišnjeg prijelaznog razdoblja. Takva odluka, vrlo malo vjerojatna, ne bi imala nikakav utjecaj na aktualne operacije, navodi se dalje.

Upravljanje borbenim dronovima iz Ramsteina

Ramstein je i ranije bio kontroverzan. Baza ima sve veću ulogu zbog svojeg centra za nadzor američkih borbenih dronova. To je više puta otvorilo raspravu o mogućoj uključenosti Njemačke u ciljane likvidacije osumnjičenih za terorizam u Aziji i Africi.

Protiv njemačke države vodio se i sudski postupak: radilo se o smrtonosnim napadima dronom u Jemenu 2012., koje je SAD provodio iz Ramsteina. Tužitelji su bili dvojica Jemenaca čiji su članovi obitelji poginuli u tim napadima. U 2025. Savezni ustavni sud presudio je da je Ramstein u tom slučaju korišten zakonito — no presuda nije bila "bjanko‑ček” za neograničenu vojnu uporabu baze.

Bivši kancelar Schröder staje uz Merza

Bivši kancelar Gerhard Schröder (SPD) izjavio je u međuvremenu u jednom intervjuu da se 2003. nije pridružio SAD‑u u ratu protiv Iraka, ali i da je tada Amerikancima omogućio neograničenu uporabu Ramsteina – baš kao što to danas čini kancelar Friedrich Merz u ratu protiv Irana, dodao je on.

Za list Süddeutsche Zeitung je rekao: “Mnogi su u mojoj stranci htjeli da postupim oštro. Rekao sam im: da zatvorim aerodrom? Kako si to zamišljate — to bi značilo kraj njemačko‑američkih odnosa.”
Dodao je: "Naravno da smo im stavili na raspolaganje aerodrome i odobrili prelete. Ali bitno je bilo da u ratu nismo sudjelovali.”