Savezni ministar vanjskih poslova Steinmeier govorio je o „povijesnom danu“, nakon što je ukinut embargo za Iran: „Zato što smo u 12-godišnjim pregovorima često bili na rubu rata.“ Osim toga on vidi i nove šanse za njemačku privredu.

"Nakon više od desetogodišnjeg ledenog doba sada pada znak zaustavljanja“, tako to vidi Volker Treier, šef Odjela za vanjsku trgovinu u Njemačkoj industrijskoj i trgovinskoj komori (DIHK). Iran treba obnoviti svoje strojeve, proizvodnju vozila, industriju građevinskog materijala, upravljanje vodama, otpadom, ali i energetski i zdravstveni sektor.

Prvi ugovori već sklopljeni.

Od toga bi mogli profitirati i njemački privrednici. Siemens se nada poslovima u milijardskim iznosima, ukoliko se bude obnavljao i iranski sustav željezničkog prometa. Prvi su ugovori već potpisani prošlog tjedna. I Mercedes je za svoje teretnjake Daimler Trucks već potpisao pismo namjere o suradnji s jednim lokalnim partnerom. U idućih tri do pet godina u Iranu bi se moralo obnoviti čak oko 56.000 teretnih vozila, citira Daimler Ministarstvo industrije Irana. Sve u svemu, u idućim će godinama toj zemlji trebati oko 200.000 novih gospodarskih vozila.

A ako se budu kopali tuneli za nove linije podzemne željeznice, poslovima se nada i njemačka tvrtka Herrenknecht. Europski proizvođač zrakoplova Airbus (EADS), po riječima iranskog ministra transporta Abbasa Achundija može računati s narudžbama 114 novih aviona.

Sve u svemu njemački gospodarski predstavnici predviđaju da bi se njemački izvoz u Iran u iduće tri godine mogao udvostručiti na pet milijardi eura, a u idućih pet godina ukupni volumen bi se mogao popeti na oko 10 milijardi eura.

Još u 70-im godinama prošlog stoljeća Iran je, sudeći po navodima DIHK, za njemačke izvoznike bio drugo najvažnije tržište izvan Europe – odmah nakon SAD-a. I onda je kontinuirano počelo opadati značenje Irana za Nijemce: u 2005., uoči sankcija, Iran je uvezao robe s oznakom „Made in Germany“ u ukupnoj vrijednosti od 4,4 milijarde eura. U 2014. radilo se o manje od 2,4 milijarde.

Ne (pre)velikoj ovisnosti o nafti

Ukidanjem embarga Iran opet ima sve šanse da ostane jedan od velikih igrača u regiji. Kao i veliki konkurent Saudijska Arabija, i Iran je član kluba proizvođača nafte OPEC. Iran raspolaže s četvrtim najvećim zalihama nafte u svijetu, te ima najveće zalihe zemnog plina na Zemlji. Izvori energije su osim toga u Iranu pristupačniji nego bilo gdje drugdje, zbog toga su i troškovi iranske eksploatacije niski.

Iranski predsjednik Hasan Ruhani nada se inozemnim investicijama i to ne samo u naftnom biznisu. Po njemu su zamisliva „godišnja ulaganja u visini između 30 i 50 milijardi dolara“. Pritom on želi ograničiti ovisnost o nafti. Po njegovim navodima, ubuduće prihodi od prodaje nafte ne bi trebali činiti više od četvrtine ukupnih prihoda.

Iran svejedno želi prodavati više nafte nego do sada. Dnevna količina bi se trebala više nego udvostručiti: sa sadašnjih milijun barela na oko 2,5 milijuna. Posljedice se već osjećaju na tržištu, točnije na svakoj benzinskoj crpki. U Njemačkoj litra dizela košta manje od jednog eura, cijena nafte je toliko opala da je dosegla razinu od prije gotovo 13 godina.

Zabrinuti bankari

Nešto su skeptičniji njemački bankari. Većina financijskih instituta spremna je ponovno „pokrenuti“ poslovanje u Iranu, ali tek onda kad zavlada jasna slika o tome koji su poslovi dozvoljeni, kaže jedan glasnogovornik Udruženja privatnih banaka BdB. I dodaje da na koncu konca nisu ukinute sve sankcije. Osim toga kaznene mjere se u svakom trenutku može ponovno uvesti, ukoliko Islamska Republika prekrši dogovorena pravila.

Deutsche Bank i Commerzbank su u prošlosti već opekli prste u Iranu. Commerzbank je prošle godine morao platiti milijardsku kaznu zbog kršenja ranijih američkih sankcija protiv Irana, a zbog sličnih propusta i Deutsche Bank je koncem 2015. morao platiti višemilijunsku kaznu.

Osim toga još nije posve jasno u kojem se smjeru Iran razvija. Bolji poznavatelji pričaju o borbi za moć i utjecaj koja se vodi između reformatora i konzervativaca, te da odluka o pobjedniku još nije pala. Koncem veljače se održavaju izbori za parlament u Teheranu i Vijeće stručnjaka. Oni bi mogli odlučiti o daljnjem smjeru te zemlje.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) tijekom vikenda je potvrdila da je Iran ispunio sve obveze iz nuklearnog sporazuma sklopljenog u srpnju 2015. SAD i EU su nakon toga ukinuli sankcije. Nakon višegodišnje gospodarske izolacije Iran između ostaloga sada ponovno može prodavati svoju naftu na svjetskom tržištu, a iranski zrakoplovi ponovno smiju letjeti i u smjeru aerodroma na tlu Europske unije.