Šef iranske policije Ahmad-Reza Radan rekao je da će u sljedećih šest mjeseci oko dva milijuna stranaca bez dokumenata biti deportirano iz Irana. Govoreći početkom rujna za iransku novinsku agenciju Klub mladih novinara, Radan je također rekao kako sigurnosne snage i Ministarstvo unutarnjih poslova razrađuju mjere kojima bi se dugoročno deportirao "znatan broj ilegalnih stranaca".

Kada iranski dužnosnici govore o "ilegalnim strancima", obično misle na migrante iz Afganistana. Iran i Afganistan dijele granicu dugu 900 kilometara, čiji dijelovi prolaze kroz nepristupačne, visoke planinske lance. Više od 40 godina Afganistanci su bježali u Iran kako bi pobjegli od građanskog rata, siromaštva, a sada i od talibana. "Afganistanci su pristojni ljudi, ali naša zemlja ne može primiti toliko migranata", rekao je iranski ministar unutarnjih poslova Eskandar Momeni u intervjuu za iransku državnu novinsku agenciju u ponedjeljak.

On je također istaknuo poteškoće s kojima se susreću ljudi u Afganistanu i istaknuo kulturološke sličnosti s Irancima. "Planiramo te stvari rješavati na uredan način i bez puno buke", rekao je. "Naš prioritet su neregularni migranti", dodao je on. U svibnju je Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo da je oko 1,3 milijuna ilegalnih migranata deportirano u Afganistan u posljednjih 12 mjeseci.

UNHCR: Više od četiri milijuna Afganistanaca u Iranu

Agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice UNHCR procjenjuje da gotovo 4,5 milijuna afganistanskih državljana trenutno živi u Iranu. Međutim, prema iranskim novinskim agencijama, pravi broj mogao bi biti čak šest ili osam milijuna.

Mnogi nemaju zakonsku dozvolu boravka, izbjegavaju registraciju iz straha od deportacije. Mnogi također namjeravaju proći kroz Iran dok pokušavaju doći do Europe.

S obzirom na slične jezike, afganistanski useljenici se mogu lako uklopiti u iransko društvo i održati se na površini uz potporu drugih migranata bez dokumenata. Mnogi rade kao jeftina radna snaga u poljoprivredi i na gradilištima, gdje većina Iranaca ne želi raditi.

U međuvremenu, mnogi iranski građani vjeruju da su afganistanski radnici bez dokumenata preplavili tržište rada i da predstavljaju teret za sustav socijalne skrbi.

Žestoka rasprava o velikom broju afganistanskih izbjeglica traje već mjesecima. Gotovo svakodnevno mediji izvještavaju o zločinima, poput silovanja i ubojstava, koje su navodno počinile izbjeglice, ili o nestašici osnovnih životnih namirnica poput brašna i jaja, ili o zaraznim bolestima zbog kojih je neregularnim migrantima navodno potrebna medicinska skrb.

Internetom također kruže peticije koje pozivaju na deportaciju afganistanskih izbjeglica kao i bezbroj postova mržnje.

Oni koji brane afganistanske migrante postaju metom mržnje

Ljudi poput iranske novinarke i aktivistice za ženska prava Jile Baniyaghoob, stručnjakinje za Afganistan, kaže da oni koji javno kritiziraju neprijateljstva i brane prava migranata ili govore o njihovim nesigurnim životnim uvjetima, brzo i sami mogu postati mete mržnje. “Stalno primam poruke pune mržnje, pa čak i prijetnje smrću”, kaže za DW. „Žele me ušutkati", kaže Jile Baniyaghoob. Ona je na listi 540 novinara, odvjetnika, umjetnika, liječnika i aktivista koji su prošle godine potpisali peticiju kojom pozivaju na solidarnost s afganistanskim migrantima.

Ova grupa otvoreno dovodi u pitanje ono što je, kako kažu, organizirana kampanja mržnje protiv migranata i upozorava na nesagledive učinke takvog populizma: "Dugo vremena ova zemlja pati od ekonomske krize i kroničnog lošeg upravljanja. Od prošle godine vlasti za probleme kao što je preskupa hrana krive migrante. Sada su oni pod pritiskom da moraju djelovati i deportirati u velikom broju. No oni su jedva sposobni osigurati granice. Brojni migranti će se vratiti. Ovaj problem neće biti riješen mržnjom i okrivljavanjem."

Prosvjedi i napadi

Proteklih mjeseci u raznim gradovima širom zemlje došlo je do masovnih prosvjeda i proizvoljnih napada na afganistanske migrante. Nazar Mohammad Nazari, mladić iz Afganistana, rekao je za DW da se "duhovi uzburkavaju". On kaže da se nadao boljem životu u Iranu.

"Zapravo sam se vratio u Afganistan", dodao je, objašnjavajući da su se "prije nekoliko mjeseci Iranci i Afganistanci potukli nakon jednog vjenčanja i jedan Iranac je pritom ubijen. Nakon toga je došlo do samovoljnih napada na Afganistance. Nisam se više osjećao sigurno", kaže on.

Osim takvih napada, migranti su uvijek u opasnosti od uhićenja i protjerivanja. Prema medijskim izvještajima od prošlog tjedna, afganistanski potomci rođeni u Iranu, s iranskim dokumentima i malo ili nimalo znanja o Afganistanu, također bivaju deportirani.

Iran također gradi zid duž svoje sjeveroistočne granice prema Afganistanu, mjestu gdje Afganistanci najviše prelaze. Za sada, vlada planira 74 kilometra dug betonski zid, visok četiri metra s bodljikavom žicom na vrhu. Međutim, s obzirom na dužinu zajedničke granice, mnogi sumnjaju da će zid smanjiti broj neregularnih prelazaka granice.