Mauzolej ajatolaha Homeinija u Teheranu bio je jučer, na 17. godišnjicu smrti vođe Islamske revolucije, okupljalište desetaka tisuća Iranaca, ali i vrhuške režima, a njegov stvarni čelnik i danas je ne predsjednik Ahmadinedžad, nego vjerski vođa Hamnei. Okosnica njegova govora bile su političke i vojne poteškoće Sjedinjenih Država u Iraku, Afganistanu i na palestinskim područjima. Dodatni problem s Iranom Amerika si jednostavno ne može priuštiti, rekao je Hamnei: «Napravi li i jednu jedinu pogrešku u svezi s Iranom, bit će ugrožen energetski dotok na ovom području – to moraju znati!»
Barel sirove nafte stoji trenutno oko 70 dolara, što je blizu povijesnog rekorda. Iran je četvrti po veličini izvoznik nafte u svijetu, a na drugom je mjestu što se tiče pričuva zemnoga plina. No, vlasti u Teheranu uvijek su isticale kako izvore energije neće zlorabiti kao oružje, odnosno da neće «brkati» naftu i politiku. Hamneijevu prijetnju utoliko valja shvatiti u prvome redu kao upozorenje Amerikancima na posljedice vojne intervencije.

Obogaćivanje urana nacionalni interes

Hamnei se nije očitovao o ponudi Zapada za okončanje međunarodnog atomskog prijepora. S njezinim bi pojedinostima šef europske diplomacije Solana ionako tek trebao upoznati iransku Vladu. Rekao je samo kako će njegova zemlja ustrajati na nacionalnim interesima, a u njih je oduvijek spadalo i vlastito obogaćivanje urana.
Predsjednik Ahmadinedžad je, pak, na telefonsku zamolbu glavnoga tajnika Ujedinjenih naroda Annana barem obećao da neće odmah verbalno poderati zapadnjački kompromis: «Najprije ćemo razmotriti prijedlog. Zatim ćemo donijeti odluku, uzimajući u obzir nacionalne interese, a onda ćemo tu odluku priopćiti javnosti.» Vremena ima do sastanka skupine osam industrijski najrazvijenijih država svijeta idućeg mjeseca. No, ni Ahmadinedžad nije dao naslutiti znakove popuštanja oko pitanja obogaćivanja urana.