"Osuđujem širenje sukoba na Bliskom istoku - jednom eskalacijom za drugom. To se mora zaustaviti. Neophodno je da postignemo prekid vatre." Ovim riječima je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres reagirao na iranske raketne napade na Izrael. Ovo je apel svim stranama u sukobu da obustave borbe: Iranu, terorističkim milicijama libanskog Hezbolaha i palestinskog Hamasa, kao i Izraelu. Ovaj hitni poziv je glavni tajnik UN-a uputio proteklih tjedana nekoliko puta, ali bez vidljivih rezultata.

Europska unija i mnogi europski politički lideri su u noći od utorka na srijedu reagirali slično kao i Guterres. Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je da najoštrije osuđuje iranske napade tijekom kojih je na Izrael ispaljena 181 balistička raketa. "Iran riskira izazivanje širokog sukoba. To se mora spriječiti", rekao je njemački kancelar. Hezbolah i Iran moraju odmah prekinuti napade na Izrael kako bi omogućili povratak izbjeglih ljudi na sjever Izraela i jug Libanona.

"Opasnost od nekontrolirane situacije"

Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, koji se trenutno nalazi u Meksiku, izjavio je da i dalje ostaje obveza EU-a da zaštiti sigurnost Izraela. Istovremeno je pozvao sve strane, uključujući i Izrael, na suzdržanost.

Izraelska vlada je najavila da će napad Irana od utorka navečer, čije su rakete uglavnom uspješno presretnute, imati posljedice. Odmazda nije isključena. Spirala napada i protunapada na Bliskom istoku mogla bi dovesti do "nekontrolirane situacije", upozorio je Borrell na društvenoj mreži X.

EU je, kao i SAD, već uveo niz sankcija Iranu zbog isporuka oružja Rusiji, kršenja ljudskih prava i sumnje da razvija nuklearno oružje. Daljnje pooštravanje sankcija za sada nije najavljeno. Unutar EU-a postoje različiti stavovi o tome kako bi se trebali formulirati komentari situacije na Bliskom istoku. Neke države, poput Irske, Belgije i Španjolske, sklonije su palestinskoj strani, dok su druge, poput Mađarske i Češke, bezrezervno na strani Izraela.

Sastanak G7

Upozorenja i apeli sa Zapada nemaju velikog utjecaja u regiji. I nakon prvog iranskog raketnog napada na Izrael i ograničenog odgovora izraelske strane krajem travnja mogle su se čuti slične reakcije i upozorenja o eskalaciji sukoba. Tada su ministri vanjskih poslova sedam najvažnijih industrijskih država zajednički reagirali, jer su tada boravili na Capriju.

Nakon posljednjeg iranskog napada, predsjednica skupine G7, talijanska premijerka Giorgia Meloni, pozvala je svoje kolege na video-konferenciju. Izjavila je u Rimu da želi razgovarati o tome kako G7 može podržati primirje na jugu Libana u skladu s rezolucijom UN-a iz 2006. godine.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u Parizu da je mobilizirao francuske trupe i mornaricu na Bliskom istoku. One bi trebale pomoći u obuzdavanju Teherana. Predsjednik nije iznio detalje. Američki predsjednik Joe Biden je naložio američkim jedinicama da pomognu Izraelu u presretanju raketnih napada. SAD je uz Izrael, izjavio je američki državni tajnik Anthony Blinken. I dodao da su napadi Irana "neprihvatljivi".

Rusija, koja se smatra iranskom saveznicom, pozvala je sve strane na Bliskom istoku na neširenje sukoba. "Imamo kontakte sa svim stranama u sukobu. Održavamo te kontakte i pozivamo sve strane na suzdržanost", rekao je u Moskvi Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina. Rusija je u svom agresorskom ratu protiv Ukrajine dobila podršku Irana, i to isporukom borbenih dronova.

"Iran ne može odbiti izraelski napad"

EU sada čeka kako će Izrael reagirati na masovni iranski napad. „Doći će do protuudara izraelske vojske na objekte u Iranu i vojnu infrastrukturu", prognozirao je Behnam Ben Taleblu. Ovaj analitičar pri Zakladi za obranu i demokraciju u Washingtonu rekao je u razgovoru za DW da Izrael ima vojnu prednost. "Šanse za uspješno presretanje (izraelskih projektila) od strane Islamske Republike Iran su gotovo ravne nuli."

S druge strane, kaže ovaj analitičar, izraelsko ratno zrakoplovstvo može zaobići zračne obrambene sustave koje je Iran dobio iz Rusije. Napadi na saveznike Irana u Pojasu Gaze, Libanonu i Jemenu, kao i obavještajne operacije i ciljana ubojstva, mogli bi biti dio izraelske odmazde, predviđa Ben Taleblu.

"Već smo u svojevrsnom ratu u regiji", kaže stručnjak za Iran Behnam Ben Taleblu. "Samo je pitanje kako definiramo njegov intenzitet, brutalnost i geografski opseg."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku