Za Endera Cetina to je "pravi korak u pravom smjeru". Ovaj 45-godišnjak, rođen i odrastao kao dijete turskih migranata u Berlinu, jedan je od prvih studenata koji će, nakon završenog teološkog fakulteta, pohađati Islamski kolegij u Osnabrücku - na praktičnu obuku za imame - koji je s radom započeo ovog tjedna.

Cetin, koji je već radio kao imam-laik, ushićen je što je dobio priliku za ovakvo obrazovanje. "Sama pomisao da se nešto događa u Njemačkoj i da se tu mogu obučavati imami 'made in Germany' s otvorenim perspektivama u pogledu budućnosti" ga oduševljava, kaže on za Deutsche Welle i dodaje kako je to nešto što obogaćuje.

Seehofer: Islamski kolegij je dobra vijest za muslimane u Njemačkoj

Koliko je važan projekt u Osnabrücku dao je naslutiti njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer, zadužen ispred njemačke vlade za vjerska pitanja, i to nastupom na njemačkoj Islamskoj konferenciji u studenom 2020. godine. Seehofer je rekao da je Islamski kolegij dobra vijest za muslimane u Njemačkoj. S obzirom na razne ponude, uvjeren je da će u budućnosti "islamski obrazovanje" u Njemačkoj "više odgovarati realnosti života muslimana koji tu žive" nego što je to trenutno slučaj. Ovdje je riječ o okretanju od uvezenog islama, u kojem često dominira Turska, a koji djeluje u okviru državne vjerske udruge DITIB.

Iza projekta stoje islamski teolozi sa Sveučilišta u Osnabrücku ali i njemački muslimani bosanskog porijekla.Udruge, koja sudjeluju u projektu, tvrde da pokrivaju oko 500 od najmanje 2.500 džamija u Njemačkoj. A bosanski islam u Njemačkoj se ne kontrolira iz Bosne. Ako odete u najveću bosansku džamiju u Berlinu, smještenu usred trendovske četvrti Kreuzberg, razumjet ćete kao posjetilac što imam propovijeda, jer se propovijed drži na njemačkom jeziku.

Sve na njemačkom jeziku

Prema podacima Islamskog kolegija u dvogodišnjem školovanju za imame sudjeluje 25 osoba. Još 25 muškaraca i žena se prijavilo na tečajeve daljeg usavršavanja. Jezički aspekt je ono što je posebno. Apsolventi Islamskog kolegija uče i sudjeluju predavanjima u Njemačkoj i to isključivo na njemačkom jeziku. Oni, koji su prethodno studirali islamsku teologiju na sveučilištu, trebali bi ovdje nakon studija biti obučeni za konkretan rad s vjernicima. U osnovi, ovo je usporedivo s obukom budućeg katoličkog ili protestantskog svećenstva, koje se nakon završetka studija uvodi u praktični rad.

To je toliko važno za politiku da Islamski kolegij prima početna sredstva od Ministarstva unutrašnjih poslova u Berlinu i savezne zemlje Donje Saske. Budući da se predaje na njemačkom jeziku i da je akademski utemeljen,rad Islamskog kolegija je u skladu sa smjernicama koje već godinama postoje u njemačkoj politici za obuku imama.

Kada su u listopadu 2020. predsjednik kolegija, bosanski islamski teolog Esnaf Begić i profesor islamske teologije na Sveučilištu u Osnabrücku Bülent Ucar predstavili koncept u Berlinu, još uvijek su se nadali početku rada početkom 2021. godine. No, zbog pandemije je to odgođeno za početak ožujka, te na kraju za lipanj.

"Raznolika mješavina"

Što se tiče polaznika prvog kursa, Bülent Ucar govori o "raznolikoj mješavini" u smislu etničkog porijekla i svrstavanja u muslimanska udruge. "Imamo muslimane turskog, arapskog, bosanskog porijekla pa čak i konvertite," rekao je ovaj profesor islamske teologije za Deutsche Welle. Udio žena je 20 posto.

Što se tiče sadržaja, Ucar govori o "temeljnim zahtjevima" za pravilan rad u zajednici. "Po mom mišljenju, to uključuje posjedovanje praktičnih pedagoških, propovjedničkih i dušobrižničkih vještina na njemačkom jeziku." Danas je slučaj da džemati (vjerske općine) "dijelom više ne razumiju" svoje imame. To dovodi do velikih neslaganja i razlika u komunikaciji između imama i članova zajednice. A ako imami više ne mogu doprijeti do mlađih ljudi, prijeti odlazak mladih na portale ekstremističkih grupa na Internetu, koje imaju bogatu ponudu.

"Jedina šansa"

Predsjednik Središnjeg vijeća muslimana u Njemačkoj (ZMD) Aiman ​​Mazyek pojašnjava koje nade kod muslimana u Njemačkoj budi Islamski kolegij: "Imamo jedinstvenu priliku da u praksi i za potrebe džamija, zajedno sa solidnom njemačkom akademskom podrškom, organiziramo kraljevsku disciplinu islamske teologije – obuku imama”, kaže Mazyek za DW.

Sada mu je važno da džemati to prihvate i da od njih dobije podršku za ovakav pristup. Tako bi cijela stvar mogla dobiti široku osnovu.

Ender Cetin, apsolvent iz Berlina, kaže: "Vjerujem da se nalazimo na prekretnici, kada je riječ o povijesti muslimana u Njemačkoj." Potreba za praktičnom obukom imama u Njemačkoj raste. Cetin kaže da stalno obilazi škole i osjeća da mladi ljudi "sve više vole koristiti njemački jezik kada razgovaraju o svojoj vjeri".

S dolaskom preko milijun izbjeglica iz arapskih zemalja broj muslimana u Njemačkoj se osjetno povećao na oko 5,5 milijuna.