Tarik S. je iz njemačkog Bielefelda. Kad se gledaju njegove fotografije na Internetu, on izgleda kao jedan ugodan mladi čovjek. Ali nedavno se njegovim slučajem pozabavio čak i pokrajinski parlament Sjeverne Rajne-Vestfalije (NRW). Jer Tarik se sada naziva Ibn Osama al-Almani i jedan je od oko 400 islamista koji su iz Njemačke otišli u džihad – tzv. sveti rat.

O berlinskom islamistu Denisu Cuspertu je berlinska Služba za zaštitu ustavnog poretka sastavila čitav jedan dosje. Na osnovu njegovog životopisa se pokušalo razumjeti kako se moglo dogoditi da jedan bivši reper danas u okviru terorističke skupine "Islamska država" (IS) čini nedjela u Siriji. To su primjeri zbog kojih su vlasti u cijeloj Njemačkoj u stanju pripravnosti. "Moj osjećaj mi govori da sjedimo na bačvi baruta i da je policija zna samo djelić istine", kazao je kriminalist iz Bielefelda, Thomas Hochhaus, u izjavi za list "Westfalen-Blatt".

Stiže li IS-ov teror i u Njemačku?

Džihad, koji se donedavno doimao još tako dalekim, sada je odjednom stigao opasno blizu. Jer, s njemačkim islamistima, koji se simpatiziraju s IS-ovim teroristima u Siriji i Iraku, prema mišljenju mnogih stvarna opasnost od napada u Njemačkoj postaje sve veća. "U sigurnosnim krugovima se više u biti i ne pitaju hoće li se dogoditi neki napad u Njemačkoj, nego kad", kazao je nedavno u izjavi za "Handelsblatt Online" šef Saveza njemačkih kriminalista (BDK) André Schulz.

Kao uporište islamističke scene u Njemačkoj već odavno važi savezna pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija: 1.800 pristaša jedne ekstremne, možda čak i spremne na nasilje, selefijske struje je Služba za zaštitu ustavnog poretka nabrojala u toj pokrajini, oko 6.000 ih navodno ima u cijeloj Njemačkoj. Građanski rat u Siriji i Iraku "povećava opasnost od ekstremističkih selefijskih akcija i od dijelom i nasilnih sukoba između religijskih skupina u Europi, Njemačkoj i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji", navodi se u jednom izvješću ministra unutarnjih poslova te njemačke pokrajine. Borba IS-ovih terorista na Bliskom istoku je istaknuta tema propagande selefijske scene, smatra i Burkhard Freier, šef Službe za zaštitu ustavnog poretka u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji: "Za mnoge mlade, na nasilje spremne selefije je cilj izgradnje jedne islamske države vrlo privlačan."

Prema saznanjima ureda za zaštitu ustavnog poretka riječ je prije svega o mladim ljudima u potrazi za orijentacijom i osloncem. Tu se manje radi o samoj vjeri, nego više o priznanju koje im daje skupina, kaže Freier u intervjuu za Deutsche Welle. No, je li to dovoljno za vršenje napada u Njemačkoj?

Zabranama putovanja protiv džihada

Njemačka je, prema mišljenju sigurnosnih vlasti, već odavno na nišanu islamističkih nasilnika - i mogla bi se dodatno naći na nišanu sada, kad je Bundestag odlučio da Kurdima u Iraku pomaže u borbi protiv IS-a time što im šalje oružje. Burkhard Freier, međutim, ne vjeruje da je zbog toga porasla opasnost od jednog napada: "Islamističke scene si u biti traže svaki povod kako bi djelovale protiv bilo koje zapadne države. Bilo da je riječ o isporukama oružja ili nekoj diplomatskoj podršci, to je u biti svejedno."

No, on se s drugim predstavnicima sigurnosnih vlasti slaže u tome da opasnost prijeti posebno od "povratnika" iz područja na kojima se vode borbe u Siriji i Iraku. 40 takvih se navodno nalazi u Njemačkoj. Neki od njih važe kao bombe koje mogu svakog trenutka eksplodirati i zbog toga su pod budnim okom vlasti. Oni su zato potencijalna opasnost za unutarnju sigurnost, kaže Freier, "zato što uvijek moramo računati s tim da će ili sami djelovati ili kao skupina kako bi počinili neki napad."

Stoga vlasti nastoje spriječiti da pogođeni uopće napuste Njemačku. Samo u NRW-u je u 40 slučajeva oduzeta putovnica muškarcima koji su se htjeli uputiti u smjeru Sirije. "Međutim, moramo sudski dokazati da netko putuje kako bi se u Siriji borio", navodi Freier. A to vlastima ne polazi uvijek za rukom.

Daljnji problem je što 80 posto tih muškaraca, koji namjeravaju otputovati, posjeduju njemačko državljanstvo - često su to i njemački konvertiti bez migracijske pozadine. U tim slučajevima je dovoljna osobna iskaznica kako bi se otputovalo u Tursku. Rupa u zakonu koja se ne može tek tako zatvoriti, jer zakoni u Njemačkoj ne dopuštaju da se nekome oduzme osobna iskaznica. "Tko je spreman otići u rat, taj se neće dati omesti od naloga neke institucije", upozorio je Rainer Wendt iz sindikata policije u izjavi za "Handelsblatt".

Ne treba previše dramatizirati

Strahuje se međutim i od onih koji ne djeluju u skupini, da bi se sami potajno mogli radikalizirati i možda daleko od radara vlasti planirati napad. Poseban izazov je otkriti takve osobe. Međutim, one dijelom postaju primjetne putem socijalnih mreža. Werner Schiffauer, kulturolog pri Europskom Sveučilištu Viadrina u Frankfurtu na Odri, je svjestan te opasnosti, ali istodobno i upozorava da se ne bi trebalo previše dramatizirati opasnost od napada u Njemačkoj: "Imam osjećaj da to dramatiziranje i samo doprinosi radikalizaciji. Povećava se pritisak na tu scenu, raste opća društvena sumnja, a to opet izaziva jedan krug radikaliziranja."

Ne baš pohvalnu ulogu pritom, prema njegovom stajalištu, igraju i izjave političara koji zahtijevaju oštrije postupanje s mogućim počiniteljima i tako situaciju još više zaoštravaju: "To kod muslimana učvršćuje dojam da je to sve uvijek protiv islama." Često nedostaje potrebno diferenciranje, dodaje Schiffauer, jer, pojašnjava on, nisu sve selefije u Njemačkoj potencijalna opasnost: "Njih sve strpati u jedan lonac je ne samo analitički pogrešno, već uništava i izglede za 'deradikalizaciju'."