Napad dronom na aerodrom u Leipzigu, eksplozivne naprave i pirotehnika na dvije trafostanice u Brandenburgu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, podmetanje požara u blizini kompanija koje proizvode vojnu opremu u Bavarskoj, uoči izbora u tri pokrajine sve je više napada na kritičnu infrastrukturu u Njemačkoj, a na meti su ponovno i vojni koncerni.

U slučaju napada dronom, njemačka je vlada jasno označila Rusiju kao odgovornu silu. Stoji li Rusija i iza drugih napada? „Nismo u ratu, ali više nismo ni u miru", rekao je njemački kancelar Friedrich Merz(CDU) nedavno govoreći o Rusiji još prije napada dronovima. I građani Njemačke su uznemireni. Njih 56 posto smatra da Rusija ugrožava sigurnost Njemačke. Zanimljivo je, međutim, pogledati rezultate prema stranačkoj pripadnosti.

To pokazuje najnovije istraživanje javnog servisa ARD Deutschlandtrend, za koje je institut za ispitivanje javnog mnijenja Infratest dimap od 31. kolovoza do 2. rujna reprezentativno anketirao 1.319 građana s pravom glasa u Njemačkoj.

Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) upozorava na to da je Njemačka sada „svakodnevna meta hibridnog ratovanja".

Pod tim se podrazumijevaju mjere koje ostaju ispod praga vojnog napada. To su, primjerice, kibernetički napadi, špijunaža, propaganda, dezinformacije, ali i sabotaže. Cilj hibridnih napada jest destabilizirati zemlju, izazvati nesigurnost među stanovništvom ili utjecati na političke stavove.

Istočni Nijemci znatno manje zabrinuti

Njemačka podržava Ukrajinu politički, financijski i vojno. Zbog toga je iz ruske perspektive postala protivnik. Međutim, prijetnja koja iz toga proizlazi ne zabrinjava sve građane podjednako. Gotovo polovina stanovnika istočne Njemačke osjeća malu ili nikakvu prijetnju od Rusije.

Najmanje su zabrinuti birači rusofilske i dijelom krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD). U toj skupini dvije trećine birača smatra da je prijetnja iz Rusije mala.

Sličan se obrazac vidi i kada je riječ o isporukama oružja Ukrajini. Za nešto više od polovine Nijemaca vojna je podrška primjerena ili bi je čak trebalo povećati, dok za nešto više od četiri od deset ispitanih ide predaleko. U istočnoj Njemačkoj i među pristašama AfD-a, međutim, prevladava protivljenje vojnoj pomoći Ukrajini.

AfD i dalje uvjerljivo vodi na saveznoj razini

Ove nedjelje (6.rujna) u istočnoj njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhalt bit će održani izbori za novi pokrajinski parlament. AfD je daleko ispred ostalih stranaka u anketama, a mogla bi čak osvojiti i apsolutnu većinu. I na saveznoj razini stranka i dalje uživa veliku podršku.

Kada bi se sljedeće nedjelje održali izbori za Bundestag, dakle na saveznoj razini, AfD bi osvojila 27 posto glasova, što je jedan postotni bod manje nego u kolovozu. Time bi bila najjača politička snaga. CDU/CSU i dalje ima 21 posto. Na izborima za Bundestag u veljači 2025. osvojila je 28,5 posto.

Zeleni bi dobili 15 posto, dok bi SPD i Ljevica u odnosu na kolovoz blago napredovali, na 13, odnosno 12 posto (po jedan postotni bod više). Sve ostale stranke ostale bi ispod izbornog praga od pet posto.

Neomiljena vlada, neomiljen kancelar

Aktualna vladajuća koalicija demokršćana (Unija CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD) prema rezultatima trenutačnog ispitivanja ne bi imala većinu. Samo 15 posto ispitanih u Deutschlandtrendu zadovoljno je radom vlade.

Čak je i među pristašama vladajućih stranaka CDU/CSU i SPD-a većina razočarana učinkom aktualne koalicije. Još lošije prolazi kancelar i čelnik CDU-a Friedrich Merz. Samo 13 posto građana njegov rad ocjenjuje pozitivno.

S tim je povezana i procjena građana o kompetencijama Unije.

Znatno manje građana danas vjeruje da CDU/CSU može pronaći rješenja za ključna politička pitanja. Dok je prije nešto više od godinu dana 31 posto ispitanih smatralo Uniju kompetentnom osigurati mir u Europi, danas ih je samo 23 posto.

Kada je riječ o politici prema azilu i izbjeglicama, taj je udio prije godinu dana iznosio 24 posto, a danas samo 19 posto. Kod reforme mirovinskog sustava pao je s 21 na 15 posto, a u klimatskoj i ekološkoj politici sa 14 na svega osam posto.

Kada je riječ o gospodarstvu, Unija i dalje uživa najveće povjerenje, s 24 posto. No i ovdje je povjerenje znatno opalo, jer je u veljači 2026. godine iznosilo 31 posto.

U istočnoj je Njemačkoj AfD u međuvremenu postala stranka kojoj građani vjeruju, osim kada je riječ o klimatskoj i ekološkoj politici.

Slabo gospodarstvo izaziva zabrinutost

Gospodarska situacija u Njemačkoj već se mjesecima smatra najvećim problemom koji treba riješiti. Trenutačno 79 posto ispitanih u istraživanju ARD-Deutschlandtrend kaže da je stanje njemačkoga gospodarstva loše ili manje dobro.

I ovdje, međutim, postoje velike razlike ovisno o stranačkoj pripadnosti.

Četrdeset jedan posto pristaša SPD-a smatra da je gospodarska situacija dobra ili vrlo dobra. Među pristašama Zelenih tako misli 37 posto. Kod pristaša AfD-a taj udio iznosi svega tri posto.