Prvi primjer: učiteljske plaće. Među državnim službenicma, učitelji obično nisu na prvom mjestu po plaćama. Razlog više da istražimo, koliko zarađuju ovi službenici s visokom stručnom spremom, a koji obično po prihodima predstavljaju neku zlatnu sredinu.

Naravno, frizerima su važne napojnice - i zanimljivo je da su Poljaci bili čak velikodušniji dok su frizeri zarađivali manje pa im je prihod bio i upola veći. Ali mnogi drugi - osobito žene: prodavačice, kuharice... zarađuju slično i nikad ne dobiju napojnicu.

Ovo je bilo teško pitanje: koliko će dobiti prosječni radnik kad mu dođe vrijeme za mirovinu? U Bugarskoj su se mirovine prilagodile troškovima, pa su nakon ulaska zemlje u EU nešto porasle. Mirovine su velika tema i u Grčkoj, gdje su od nastupanja krize znatno pale.

Kako je sa troškovima? Pokušali smo izabrati proizvode koji nisu toliko vezani uz (sve skuplju) naftu i počninjemo od najjednostavnijeg, litre mlijeka. Pojeftinili su vino, maslinovo ulje i slastice - ali je mlijeko postalo osjetno skuplje.

Ovo je opasno pitanje: bugarska je Vlada zbog cijene struje bila podnijela ostavku. Liberalizacija tržišta nije donijela jeftiniju struju. I važna napomena dopisnika iz Grčke: tamo se ubrzo očekuje osjetno poskupljenje električne energije.

I u Bugarskoj i Rumunjskoj jedan bračni partner radi za - stanarinu. Samci si praktično jedva mogu priuštiti stan, iako je u Bugarskoj cijena bila veća uoči ulaska u EU - i uoči krize. U Bukureštu stanarina ovisi i o katu: na višim katovima obično je slabiji pritisak vode.

Bolest je već sama po sebi teška, a onda treba još i plaćati lijekove. Ipak, osnovni su lijekovi uglavnom postali jeftiniji.Samo su u Grčkoj cijene eksplodirale. Ne samo da osiguranik danas plaća 25% umjesto 10% cijene, nego je uvedena propisana cijena - i razliku plaća bolesnik.

Teško da bi i dobro pripremljeni natjecatelj kviza znao da Poljska ima BDP gotovo ravan jednoj Švedskoj! Poljska ima i četiri puta više stanovnika, a Poljaci su vrlo zadovoljni Europom. Zaposlenosti je mnogo pomogla i blizina Njemačke, ali sada se sve više Poljaka vraća kući. U Poljskoj je sad bolje.

Bugarska je zemlja koju je također kriza teško pogodila. Upravo je ona na prvom mjestu u EU-u na tablici siromaštva. EUROSTAT procjenjuje kako 44% stanovništva ne uspjeva spojiti "kraj s krajem". Stanje čini još gorim i činjenica da mnogi mladi i obrazovani Bugari odlaze na rad u druge zemlje EU-a.

I Rumunjska se ubraja među najsiromašnije članice EU-a, ali zahvaljujući svojoj industriji i niskim plaćama, bilježi stopu nezaposlenosti na kojoj joj može pozavidjeti i Njemačka. Ali i to je zemlja gdje se pokazalo: članstvo u EU-u nije jamstvo za rješavanje domaćih problema.

2008. je bila godina još dok je za Grčku sve bilo u redu. Ali zapravo i nije: to je bio privid gdje država nije marila za (praznu) blagajnu, i sad se plaća račun. MMF raspolaže razmjerno starim podacima i jedino je stopa nezaposlenosti iz 2012. U međuvremenu je postalo - još gore.