Rusi su uvijek dobro igrali šah. To su dokazali i kada su odredili tko će zastupati njihovu zemlju u svibnju na glazbenom natjecanju Eurosong u glavnom gradu Ukrajine. Bukvalno u posljednjem trenutku prije isteka predviđenog roka poludržavna televizijska postaja Pervi kanal priopćila je da će 27-godišnja Julija Samoilova u Kijevu pjevati „Flame is Burning". Julija je lijepa mlada žena s dugom plavom kosom i širokim osmijehom. I od djetinjstva je u invalidskim kolicima.

Zviždanje takvoj pjevačici bi bilo cinično i neprihvatljivo, sve i ako se zvižduci ne budu odnosili na nju, nego na njenu zemlju. Kao što 2014. u Kopenhagenu nisu izviždane bliznakinje Tolmaševe, već jedan homofobni zakon koji je neposredno pred održavanje Eurosonga donijet u Rusiji. A pojedini zvižduci, koji su se mogli čuti 2015. u Beču, nisu bili namijenjeni Polini Gagarini i njenom moćnom glasu, već agresivnoj ruskoj politici prema Ukrajini. Godinu dana kasnije svi su mislili da je eurovizijska publika prestala kažnjavati Rusiju. Sergej Lazarev je sa svojim perfektnim 3D-spektaklom nastupio u Stockholmu kao jedan od velikih favorita. A onda se dogodilo nešto neočekivano. Senzacija.

Politička odluka

Simpatije mnogih nacionalnih žirija i televizijskih gledatelja su bile na strani krimske Tatarke Jamale iz Ukrajine. Svojom potresnom pjesmom o tragičnoj sudbini njenog naroda ona vjerojatno nije mislila samo na krimske Tatare, koje je sovjetska tajna služba NKVD 1944. deportirala iz njihove domovine. Bile su očite i paralele s aneksijom Krima i ruskom podrškom separatistima na istoku Ukrajine. Jamala je pobijedila i omogućila održavanje glazbenog natjecanja u Ukrajini.

Bila je to politička odluka, žalili su se mnogi u Rusiji. Pri tome je pobjeda Ukrajinke bila potpuno zaslužena. Poslije toga su u Moskvi postajali sve glasniji oni koji su tražili da se održavanje Eurosonga u Kijevu – bojkotira. Najglasniji su bili prošlog tjedna. Odgovorni u Rusiji su računali s tim da ruski pjevač ili pjevačica u Kijevu ne bi bili baš dobrodošli. Mnogi su već očekivali da će Moskva odustati od sudjelovanja. A onda, u nedjelju kasno navečer, došlo je iznenađenje: Julija Samoilova, finalistica glazbenog natjecanja X-faktor iz 2013., predstavljat će Rusiju na Eurosongu 2017. u Kijevu. Prije toga se nije razgovaralo o njoj kao sudionici, a transparentno nacionalno prednatjecanje nije ruski specijalitet.

Sada je Ukrajina na potezu

Ovo nije prvi put da na Eurosongu sudjeluje hendikepirana umjetnica. Prije dvije godine je u Beču nastupala Poljakinja Monika Kušinska. Ona je na pozornici bila u invalidskim kolicima, stigla je do finala, i završila na 23. mjestu (bila je bolja od njemačke sudionice koja je bila posljednja). Slijepa Dijana Gurtskaja, koja sada živi u Rusiji, pjevala je 2008. u Beogradu za Gruziju i u finalu bila jedanaesta. Samo što je ona imala mnogo snažniji glas i bolju pjesmu nego Julija Samoilova. To se prilikom vrednovanja ruske pjesme ove godine u Kijevu ne smije zaboraviti. Jer, glazba je i prvom planu na ovom natjecanju.

Ako do toga dođe. Nadležna ukrajinska tajna služba provjerava hoće li Ruskinji izdati dozvolu za ulazak u Ukrajinu: Julija Samoilova je, naime, 2015. nastupila na Krimu. To bi moglo značiti da je indirektno podržala aneksiju Krima i tako prekršila ukrajinske odredbe o ulasku u zemlju, rečeno je u Kijevu. Zabrana sudjelovanja na Eurosongu bi bila veliki skandal i novost na tom natjecanju. Ona bi nanijela štetu imidžu Ukrajine u Europi, već narušenom time što reforme zapinju, a u slučaju Eurosonga su pripreme obilježene sramotnim propustima.

Takvu zabranu Europska radiodifuzna unija ne bi mogla prihvatiti. Zato bi Ukrajini bilo bolje da ne zabrani pjevačici ulaz. Sve drugo bi bio dobrodošao povod za zle duhove u Rusiji i drugdje da upiru prstom u Ukrajinu. Kijev bi trebao sačuvati hladnu glavu i dati prednost glazbi. To bi bio dobar šahovski potez.