Tjednik „Focus“ donosi članaka pod provokantnim naslovom „Istina od lažnim izbjeglicama“. u kojem se navodi da sve više izbjeglica iz jugoistočne Evrope dolazi u Njemačku, usprkos činjenici da one skoro nemaju nikakvih izgleda za stjecanjem prava na azil. Focus navodi da je od početka godine zahtjev za azilom u Njemačkoj podnijelo više od 179.000 osoba i da bi se taj broj do kraja godine mogao povećati na 450.000. „Najveći broj tih ljudi dolazi iz zemalja zapadnog Balkana. Samo s Kosova je u Njemačku stiglo više od 31.000 tražitelja azila što je u odnosu na prethodnu godinu plus od 1.188 posto. Iz Albanije je više od 22.000 tražitelja azila u Njemačkoj što je porast za 468 posto. Iz Srbije je također došlo više od 15.000 osoba“.

Dnevnik „Südwest Presse“ je objavio članak Norberta Mappes-Niedieka dobrog poznavatelja prilika na Balkanu, u kojem on odgovara na nekoliko pitanja o izbjegličkom valu sa zapadnog Balkana. On piše kako većina izbjeglica dolazi iz Albanije i da se broj tražitelja azila iz te zemlje ove godine povećao za sedam puta. Također mnogi dolaze iz Srbije, Makedonije, Crne Gore i s Kosova“. Mappes-Niediek navodi kako izbjeglice u Njemačku dolaze zbog nedostatka gospodarske perspektive u svojoj zemlji: „Nezaposlenost na Kosovu je preko 50 posto. Posebno katastrofalna situacija je u strukturalno slaboj Crnoj Gori“.

U tekstu se dalje navodi kako većina tražitelja azila sa zapadnog Balkana u Njemačkoj nisu Romi i da na zapadnom Balkanu, ako se izuzme nekoliko slučajeva u Makedoniji, nema političkog gonjenja. Kada je riječ o Romima, Mappes-Niediek navodi da su oni najviše diskriminirani jer predstavljaju najsiromašniju kategoriju građana. „ Iako je zdravstvena zaštita teoretski besplatna, liječnici i bolnice od Roma traže novac kojeg oni uglavnom nemaju. Novac dakle traže od onih koji su zbog loših životnih uvjeta uglavnom kronično bolesni. U prepunim razredima se nad romskom djecom često vrši mobing“. Zašto izbjeglice dolaze u Njemačku?, pitanje je na koje Mappes-Niediek odgovara: „ Zato što je Njemačka za Balkan uvijek bila zemlja u koju su se njeni građani iseljavali. Mnogi u Njemačkoj imaju prijatelje ili rođake“.

On također ističe da val izbjeglica sa zapadnog Balkana ne bi u znatnoj mjeri smanjilo ponovno uvođenje viza niti podizanje zaštitne ograde što je uradila Mađarska na granici sa Srbijom. „Ako točno znaju kamo će putovati i ako imaju novac, onda gotovo svi sa zapadnog Balkana mogu legalno koristiti granične prijelaze s Mađarskom. Za ostale postoji dovoljan broj slobodnih kanala, preko Hrvatske ili Bosne i Hercegovine. Pritisak na vlade također ne pomaže. Pritisak ne može stvoriti gospodarske perspektive i time ukloniti glavni razlog za bijeg“, piše pored ostalog Norbert Mappes-Niediek u listu „Südwest Presse“.

Minimalne šanse za dobivanje azila

„Augsburger Allgemeine“ se pita zašto sa Balkana dolazi tako veliki broj izbjeglica iako su njihovi izgledi za dobivanjem azila minimalni? „Osoba koja bi to trebala znati, na iznenađenje mnogih, izjasnila se u jednom televizijskom intervjuu: Manfred Schmidt, predsjednik Saveznog ureda za migraciju i izbjeglice. On smatra da se iza podnošenja zahtjeva za azil iz balkanskih zemalja Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine krije jedan problem a to je njemački sustav obrade zahtjeva. Izbjeglice iz tih zemalja, koje su definirane kao sigurne zemlje, koriste dug proces obrađivanja zahtjeva za azil u Njemačkoj kako bi za to vrijeme dobivale novac“. U Njemačkoj je iz ove regije više od 60.000 osoba podnijelo zahtjev za azil što je dvostruko više nego iz Sirije“, podsjeća „Augsburger Allgemeine“.

List „Tagesspiegel“ se također bavi lažnim izbjeglicama s Balkana i donosi zaključak kako „zahtjevi za azil ne bi trebali biti ni preuzimani od osoba koje nemaju izgleda da ga dobiju“. Novinar ovog lista također smatra da prijedlog Bavarske o „prihvatnom centru“ za balkanske izbjeglice zaslužuje podršku. „Onaj tko želi pomoći diskriminiranim manjinama na Balkanu mora provjeriti koji programi EU-a tamo djeluju. Samo pritisak na tamošnje vlade će nešto promijeniti“, piše pored ostalog u listu „Tagesspiegel“.