1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Izbjeglice na području bivšega koncentracijskog logora

Carla Bleiker/aj19. siječnja 2015

Njemački grad Schwerte namjerava izbjeglice smjestiti na području bivšeg koncentracijskog logora. To je bolje nego kontejneri za stanovanje ili sportske dvorane, kaže gradonačelnik. Drugi političari su šokirani.

Schwerte Flüchtlingsunterkunft Gelände Außenlager ehem. KZ Buchenwald
Foto: DW/C. Bleiker

Svakoga dana sve više izbjeglica stiže u Njemačku i sve više općina u Njemačkoj ne znaju kamo ih smjestiti. U nekim gradovima su tražitelji azila smješteni u sportske dvorane, u drugima susjedi, ili desni ekstremisti spremni na nasilje, prosvjeduju protiv smještanja izbjeglica u njihovoj blizini.

U gradu Schwerteu s 46.000 stanovnika na zapadu Njemačke, u pokrajini Sjeverno Porajnje i Vestfalija, političari gradske uprave su mislili da su pronašli dobro rješenje. Nisu računali sa zgražanjem i nerazumijevanjem na koje su naišli nakon što se doznalo da bi izbjeglice trebale biti smještene na području bivšeg nacističkoga radnog logora.

Na konferenciji za novinare gradonačelnik Heinrich Böckelühr je izjavio da gradska uprava iz uvjerenja ostaje kod svoje odluke. "Predbacivanje da smo mi u Schwerteu bezpovijesni i neosjetljivi pogodio je Gradsko vijeće i Upravu. Za to nema nikakve osnove, osobito s obzirom na činjenicu da ovdje vlada kultura dobrodošlice", rekao je gradonačelnik. "Smještanje izbjeglica u zajedničke smještaje, stambene kontejnere ili sportske dvorane po našem poimanju uspješne integracije teško se može zastupati."

Gradonačelnik Heinrich BöckelührFoto: picture-alliance/dpa/B. Thissen

Negativno izvještavanje medija

Sporni budući smještaj za izbjeglice nalazi se na području bivšeg logora Schwerte istok, jednog izdvojenog mjesta koncentracijskog logora Buchenwald. Tu su nacisti uspostavili "Logor za strane radnike" u kojem je teško radilo oko 700 ljudi. Do siječnja 1945. morali su pod strašnim uvjetima popravljati lokomotive za najveću radionicu Carske željeznice (Reichsbahn).

Barake u kojima su živjeli zatvorenici i stražari odavno su srušene. Nakon početka negativnog izvještavanja grad je dao nalog Vestfalskom uredu za zaštitu spomenika da izradi studiju o povijesti zgrada na području logora. Rezultati su pokazali da su sve zgrade koje se danas nalaze na području bivšega koncentracijskog logora nastale tek krajem 1950-ih godina. Izbjeglice, dakle, neće stanovati u barakama u kojima su živjeli nekadašnji logoraši.

Jedanaest muškaraca iz Gvineje, Maroka, Egipta i Bangladeša uselit će u jednu kuću u kojoj je ranije bio dječji vrtić i jedan umjetnički atelijer. Još deset muškaraca doselit će čim sve prostorije budu potpuno obnovljene.

Spomenik poginulim prisilnim radnicimaFoto: DW/C. Bleiker

Skriveni spomenik

Budući izbjeglički smještaj izvana izgleda prilično oronulo. Od gradske vijećnice u središtu grada udaljen je nešto više od četvrt sata vožnje i nalazi se u industrijskom području, nasuprot jedne glasne tvornice. Trgovina, stambenih zgrada u susjedstvu ili drugih mogućnosti gdje bi izbjeglice mogle upoznati domaće stanovništvo jednostavno nema - to je loše za integraciju izbjeglica.

Da bi se došlo do spomenika prisilnim radnicima koji su poginuli u tom izdvojenom objektu koncentracijskog logora Buchenwalda potrebno je uz glavnu cestu ići oko 100 metara. Onda se skreće desno na uski puteljak. Nakon nekoliko koraka nalazite se ispred dijela željezničkih šina. One leže na kamenim tijelima petorice muškaraca. Jedan od njih zgrčenim ustima šalje bolni krik, glava drugoga se sastoji samo od kostiju lubanje.

Kritika pokrajinske vlade

Pokrajinska vlada nema razumijevanja za odluku da se na takvo mjesto smjesti izbjeglice. Predsjednica vlade Hannelore Kraft izjavila je da to "nije dobar znak". Zamolila je gradsku upravu da još jednom razmisli o svojoj odluci.

Gradonačelnik Böckelühr nije oduševljen miješanjem u unutarnje stvari općine. "Uza svo poštovanje, nama ne trebaju naputci pokrajinske predsjednice vlade, a ako, onda nam trebaju konkretni prijedlozi. Ako izbjeglice ne trebamo smjestiti tako, kako onda?"

Predsjednica pokrajinske vlade Hannelore KraftFoto: Reuters

Schwerte je zadužen i bori se s potrebom smještanja sve većeg broja izbjeglica. U tri prijelazna doma za smještaj izbjeglica trenutno ih je smješteno 173, čime su oni prepuni. Samo između listopada 2014. i 15. siječnja 2015. pokrajina je gradu Schwerteu dodijelila 64 izbjeglice.

Narušen ugled?

Hoće li muškarci koji bi tamo trebali biti smješteni biti informirani o prošlosti toga područja, na konferenciji za novinare nitko nije mogao odgovoriti.

Stanovnika Schwertea Jensa Kritzlera to zabrinjava. Ovaj 33-godišnjak kaže da se izbjeglicama ne smije uskratiti tu informaciju. "Ako oni kažu, svejedno nam je, bitno je da imamo dobar smještaj, onda je to u redu."

Daniel Schumacher, stanovnik Schwertea, koji u Dortmundu ima diskoteku, zamjera gradu što je povijesno istraživanje zatražio tek nakon negativnih napisa u novinama. "Grad uopće nije djelovao, nego je samo reagirao", kaže ovaj 28-godišnjak. "To je politička pogreška."

Schumacher strahuje za dobar glas svoga grada. O Schwerteu nisu negativno izvještavali samo mediji u Njemačkoj, ta je vijest stigla i do Oceanije, kaže on. U novozelandskim novinama New Zealand Herald u srijedu je stajao naslov "Nazi concentration camp".

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi