Vladajuća koalicija u Ateni, sastavljena od ljevičara i desničara pod vodstvom konzervativnog predsjednika vlade Antonisa Samarasa, je uoči glasovanja mobilizirala sve rezerve. Ali njihov kandidat Stavros Dimas niti i u trećem izbornom krugu nije uspio osvojiti potrebnu većinu od 180 glasova u parlamentu koji broji 300 zastupnika. Dimas je dobio tek 168 glasova, a nakon objavljivanja rezultata je Dimas za medije izjavio kako je zapravo i očekivao takav rezultat.

Nekoliko minuta kasnije je premijer Samaras najavio kako će se prijevremeni parlamentarni izbori, propisani Ustavom u slučaju neuspjeha u izboru predsjednika, održati 25. siječnja. "Ne smijemo sad gubiti vrijeme. U sljedećim tjednima će građani saznati cijelu istinu o krizi i pravim interesima onih koji našu zemlju žele upustiti u avanturu", upozorio je Samaras.

To je ujedno bila i jasna poruka oporbi i ljevičarskoj stranci SYRIZA (Synaspismós Rizospastikís Aristerás, Udruženi socijalni front) koja u svim ispitivanjima javnog mnijenja trenutno vodi. Ona zagovara politiku gdje Grčka mora tražiti oprost golemog dijela njenog duga i da tako "neopterećena" nastavi gospodarski oporavak. "Naša zemlja nije protektorat, Grčka može živjeti i bez paketa za spašavanja i bez Trojke (Europske središnje banke, Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda)", izjavio je zastupnik SYRIZA-e, Pangiotis Lafazanis.

Konzervativna zastupnica Dora Bakoyannis je također dala naslutiti kako slijede veoma žestoki dani predizborne bitke. Oporba iz redova SYRIZA-e je "iznudila" prijevremene izbore i to u najgore moguće vrijeme za grčko gospodarstvo, požalila se bivša ministrica vanjskih poslova novinarima i dodala: "Čini se da stranka SYRIZA vjeruje kako ima jasnu prednost. Ali ona se vara. (Konzervativna vladajuća stranka) Nea Dimokratia će privući veliku, demokratsku većinu ove zemlje i ona će pobijediti na parlamentarnim izborima."

Žestoka borba za parlament

Riječi Dore Bakoyannis se čine odvažnima, ali nisu sasvim neopravdane: prema ispitivanju javnog mnijenja objavljenom ove nedjelje (28.12.), prednost ljevičarske stranka se uvelike smanjila obzirom na konzervativnu Neu Dimokratiu premijera Samarasa. Osim toga, prema najnovijim anketama desnopopulistička grupacija "Neovisni Grci" ne bi uopće uspjela ponovno ući u parlament, čime bi Samarasu bilo znatno lakše osvojiti parlamentarnu većinu.

Ipak, komentatori su prije svega jedinstveni u mišljenju kako Grčku očekuje duga faza političke nestabilnosti. Jer, čak i ako ljevičari iz SYRIZE izađu kao pobjednici na prijevremenim izborima, to još ne znači da bi uspjeli osvojiti uvjerljivu većinu u parlamentu u Ateni.

Ili možda ipak da? U razgovoru za Deutsche Welle ljevičarski zastupnik u Europskom parlamentu Giorgos Katrougalos izražava neočekivani optimizam: "Trenutno su doista i SYRIZA i Nea Dimokratia još daleko od parlamentarne većine. Ali, imajte na umu i kako će se izuzetno polarizirati raspoloženje u predstojećoj izbornoj borbi. Utoliko smatram itekako mogućim da bi naš ljevičarski savez Syriza mogao osvojiti više od 35 posto glasova", smatra Katrougalos. Ukoliko to ne bude slučaj, onda će birači ponovno morati birati, dodaje grčki zastupnik u EP. On smatra kako bi još jedan, drugi krug izbora u roku od nekoliko tjedana u svakom slučaju bio puno bolje rješenje nego nestabilna vlada u Ateni.

Politolog Dimitris Tsiodras ne vjeruje da je moguća vlada u Grčkoj bez da je prisiljena na koaliciju. Svejedno koja stranka pobijedi na prijevremenim izborima, ona neće imati apsolutnu parlamentarnu većinu, izjavio je Tsiodras za atensku TV postaju Skai. Taj bivši glasnogovornik vlade upozorava da se s takvim izbornim rezultatima ne može postići temeljni politički obrat poput raskida kreditnih ugovora.

Burza u Ateni u slobodnom padu

Odmah nakon što je postalo jasno kako Grčka nije uspjela izabrati predsjednika, ovog ponedjeljka su se i vrijednosti dionica na atenskoj burzi srozale za više od šest posto. I to makar je promet tamošnjih vrijednosnica ionako već minimalan: vrijednost svih poduzeća izlistanih na grčkoj burzi, uključujući i banke, ne iznosi više od 66 milijuna eura. Prije svega su grčki investitori suzdržani i strahuju od političke nestabilnosti u Grčkoj.

Obzirom na financijsku i političku nestabilnost, grčka ljevičarska stranka prije svega želi dobiti na vremenu. "Od jedne novoizabrane vlade na čijem čelu bi bila SYRIZA se ne može ozbiljno očekivati da u roku od jednog tjedna okonča pregovore s kreditorima. Trebalo bi doći do produženja rokova (naplata)", upozorava europski parlamentarac Giorgos Katrougalos u razgovoru za DW.

No vrijeme već ističe: najkasnije na ljeto 2015. Grčkoj, prema aktualnim kreditnim ugovorima, stižu na naplatu rate dugova u iznosu od više od 11 milijardi eura. Odakle će taj novac doći je potpuno nejasno. Za europskog parlamentarca je sve jasno i tu očekuje susretljivost drugih zemalja Europske unije: "Većina tih novaca bi trebala leći na račune Europljana. U tom smislu će valjda biti moguće pronaći političko rješenje i produžiti rokove otplaćivanja", smatra Katrougalos.