Izbori u Libanonu: nada u novi početak
9. siječnja 2025Duže od dvije godine Libanon nije imao predsjednika, ali se to treba promijeniti ovoga tjedna. Naime, u Libanonu se ovoga četvrtka (09. 01. 2025.) bira novi šef države. Trenutno, prema ustavu, izvršna vlast je u rukama premijera i kabineta. Međutim, prijelazna vlada premijera Najiba Mikatija ima ograničena ovlaštenja, zbog čega se smatra nesposobnom da prebrodi političku i ekonomsku blokadu zemlje.
Nakon više od dvije godine političkih blokada između suprotstavljenih strana, izbor predsjednika u Libanonu sada je moguć zahvaljujući sporazumu o primirju koji su krajem studenog prošle godine postigli Izrael i Hezbollah nakon višemjesečnih sukoba. Smatra se da je izbor predsjednika, a zatim i uspostavljanje funkcionalne izvršne vlasti, ključni korak ka vjerodostojnoj primjeni sporazuma koji ističe krajem siječnja.
Brojne krize
Trinaesti pokušaj izbora predsjednika u libanonskom parlamentu održava se u kontekstu višestrukih kriza. Libanon se godinama suočava s teškom recesijom – štedni računi građana u bankama su zamrznuti, a vrijednost valute je značajno pala. Uz to, zemlja se nosi s posljedicama rata između Hezbollaha i Izraela, koji je doveo do velikih razaranja i u Libanonu i u Izraelu. Kao hitan zadatak sada se postavlja učvršćivanje primirja.
Jedan od ključnih zadataka libanonskih vlasti je stvaranje uvjeta za povratak izbjeglica raseljenih tijekom rata u njihove rodne krajeve. Osim toga, Libanonu je u interesu da se veliki broj sirijskih izbjeglica, koji trenutno borave u zemlji, vrati u svoju domovinu.
„Situacija je u mnogim aspektima dramatična“, kaže Michael Bauer, direktor bejrutskog ureda Zaklade Konrad Adenauer. „Zato nije dovoljno dogovoriti se oko kandidata koji bi bio rezultat minimalnog kompromisa stranaka zastupljenih u parlamentu. Potreban je predsjednik koji će vjerodostojno donijeti nužni preokret,“ izjavio je Bauer za Deutsche Welle.
Dogovor uoči izbora
Kratak rok do izbora stavio je libanonske političke stranke pod ogroman pritisak. Da bi uopće mogli predložiti kandidate s ozbiljnim šansama za uspjeh, bile su potrebne intenzivne prethodne konzultacije. Proces je dodatno otežan zbog podijeljenog parlamenta s brojnim frakcijama, kao i zbog poštovanja dogovorenog konfesionalnog sustava proporcionalnosti koji određuje podjelu ključnih političkih funkcija u zemlji. Prema ovom sustavu, predsjednik mora biti maronitski kršćanin, premijer sunitski musliman, a predsjednik parlamenta šijitski musliman.
Kao najizgledniji kandidat za predsjednika Libanona ističe se Joseph Aoun, vrhovni zapovjednik libanonskih oružanih snaga. Čak i oporba pruža podršku njegovoj kandidaturi, što se pripisuje novoj spremnosti na kompromis Hezbollaha.
Donedavno je Hezbollah, koji ima predstavnike u parlamentu i vladi, podržavao Suleimana Franghija, saveznika svrgnutog sirijskog predsjednika Bašara al-Asada. Međutim, novi vođa Hezbollaha, Naim Kassim, naznačio je da bi milicija mogla podržati i drugog kandidata koji ima širu podršku stanovništva.
Posljedice rata
Libanonski politički analitičar Ronnie Chatah izjavio je za Deutsche Welle da promjena stava Hezbollaha dijelom proizlazi iz rata s Izraelom. Tijekom tog sukoba unutarnji politički utjecaj Hezbollaha značajno je oslabio.
„To se vidi i u tome što je Hezbollah odustao od protivljenja Josephu Aounu. To jasno ukazuje na to da ne mogu spriječiti da vrhovni zapovjednik vojske postane sljedeći predsjednik Libanona," kaže Chatah koji vodi blog The Beirut Banyan.
Michael Bauer iz Zaklade Konrad Adenauer ističe da popularnost Josepha Aouna proizlazi iz činjenice da predvodi instituciju – vojsku – koja je gotovo jedina zadržala povjerenje libanonskog stanovništva.
„Predsjednik Joseph Aoun za mnoge Libanonce predstavljao bi novu, pozitivnu snagu. Vjerojatno bi uživao široku podršku stanovništva. Njegovo vojno iskustvo također ga čini sposobnim da ozbiljno pristupi sigurnosnim izazovima s kojima se zemlja suočava. Ovi faktori su vjerojatno motivirali mnoge političke stranke da podrže njegovu kandidaturu,“ izjavio je Bauer.
"Prvi pozitivan korak"
Međutim, bez obzira na ishod izbora, najvažnije je da Libanon konačno dobije novog predsjednika, kaže Ronnie Chatah. „On je preduvjet da država postane potpuno funkcionalna.“ Također su potrebni vlada legitimirana izborima, novi premijer i novi parlament, umjesto trenutne prijelazne administracije.
„Sve su to preduvjeti da Libanon funkcionira kao država. Sada, prvi put nakon dvije godine, postoji mogućnost da se izabere predsjednik. To je prvi pozitivan korak.“
Tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku